Leita ķ fréttum mbl.is

Bloggfęrslur mįnašarins, janśar 2014

Pólitķsk įkvöršun !

Į sķnum tķma var tekin sś pólitķska įkvöršun af ķslenskum rįšamönnum aš taka upp verštryggingu meš žeim hętti sem gert var og žżddi aš skuldunautar einir ęttu aš bera alla įhęttu en hin efnahagslegu mįttarvöld ęttu og męttu alltaf vera fullkomlega įbyrgšarlaus !

Žaš viršist hafa veriš samdóma įlit žeirra hagsmunaašila sem aš žvķ mikla ranglętismįli komu, aš žetta yrši aš gera til žess aš lįnardrottnar, žaš er aš segja, burgeisar og bankavald, gętu sloppiš viš allt hugsanlegt tap sem fylgt gęti višvarandi fjįrmįla-ómennsku žeirra. Öllum mistökum žeirra og afglöpum skyldi hellt yfir almenning ķ formi žeirrar sķtifandi vķtisvélar sem verštryggingin varš fyrir venjulegt fólk ķ žessu velferšarspillandi sérhagsmuna žjóšfélagi sem hér hefur rķkt og rķkir enn. Sķšan hefur almenningur ķ žessu landi borgaš slķkar upphęšir śt į žetta morškerfi aš žaš gęti enginn lifandi mašur reiknaš śt žau glępagjöld !

En nżlega komust menn til valda sem lofušu aš losa žennan klafa af fólki og skapa hér einhvern vķsi aš ešlilegu fjįrmįla-umhverfi. Og žessi nżju stjórnvöld, kosin til réttlętisverka, byrjušu sitt umbótastarf ķ žį veru meš žvķ aš setja į fót nefnd til aš athuga verštrygginguna og ķ nefndina voru nįttśrulega settir dęmigeršir fulltrśar žeirra afla og sjónarmiša sem vilja višhalda verštryggingunni vegna żmissa  sérhagsmuna. Nišurstašan gat žvķ tęplega oršiš önnur en hśn varš. Sį eini sem ķ nefndinni sat - af öšru tagi - skilaši aušvitaš sértillögu !

Žaš er nefnilega svo eins og fyrr segir, aš žessi fjįrhagsverndarpólitķk žjónar hagsmunum sumra en nķšist į öšrum. Žaš hefur ķ raun og veru alltaf legiš fyrir. Žaš žurfti pólitķska įkvöršun į sķnum tķma til aš koma žessari sérpöntušu verštryggingu į og žaš žarf pólitķska įkvöršun ķ dag til aš leggja hana nišur !

Žaš er bara blekkingarleikur hjį stjórnvöldum aš setja žaš sem ég kalla falska nefnd į koppinn til aš athuga žessi mįl. Reynslan af verštryggingunni fyrir allan almenning er himinhrópandi dęmi um langtķma ranglęti.  Ętlar rķkisstjórnin bara aš lįta leišréttingu į žvķ mįli velkjast ķ ónżtri nefndavinnu og daga žar uppi ?

Ef žjóšfélagiš getur ekki višhaldist nema fyrir ranglęti eins og verštrygginguna, žį į žjóšfélagiš ekki rétt į žvķ aš lifa eins og žaš er. Žį hefur žaš ekki veršleika til žess. Martin Luther King jr. sagši ķ sinni fręgu ręšu „ Ég į mér draum",  „Mašur sem ekki er reišubśinn aš fórna lķfi sķnu fyrir góšan mįlstaš į ekki skiliš aš lifa !" Žjóšfélag sem į, aš žvķ er viršist, aš žrķfast į ranglęti og vondum mįlstaš, fęr ekki stašist til lengdar og į heldur ekki skiliš aš lifa. Ķslenskt žjóšfélag į ekki og mį ekki lifa meš žeim hętti. Ef viš höfum engar hugsjónir um réttlęti og ęrleg gildi aš leišarljósi, til hvers lifum viš žį ?

Viš lifum žį bara öšrum til skaša og okkur sjįlfum til seinni tķma falls. Žaš er ómanneskjulegt aš snśa blindu auga aš višvarandi ranglęti og žjóna žvķ, hvort heldur sem žaš er gert meš žegjandi samžykki eša opnum kjafti. Og žeir eru löngu oršnir allt of margir ķ žessu landi sem viršast telja sig helst og mest eiga samleiš meš višvarandi ranglętishlutum nś į dögum !

Ragnheišur Rķkharšsdóttir, fyrrverandi félagi ķ Bandalagi jafnašarmanna, sagši ķ śtvarpi fyrir skömmu: „ Hvaša vęll er žetta alltaf, viš höfum žaš gott !" Ég hef engar efasemdir um žaš aš Ragnheišur Rķkharšsdóttir hafi žaš gott, en žaš eru ekki allir ķ hennar nśverandi sporum, enda oršiš bżsna langt sķšan hśn var ķ Bandalagi jafnašarmanna. Ég fę ekki séš aš framkominn hugsunarhįttur hennar ķ seinni tķš beri žess nokkur merki aš hann sé Vilmundarvęnn sem slķkur !

Stašreyndin er sś aš fjöldi fólks hefur žaš skķtt ķ žessu landi og žaš er ekki hvaš sķst hinu langa og leiša mismununar-valdaskeiši nśverandi flokks Ragnheišar Rķkharšsdóttur aš kenna. Svo kemur žessi fyrrverandi jafnašarmanneskja og talar um vęl ķ fólki og aš žaš hafi žaš bara gott ! Mér viršist liggja ljóst fyrir aš žaš sé eitthvaš athugavert viš sómatilfinningu fólks ķ hennar stöšu žegar žaš talar svona. Ég ętla žvķ aš leyfa mér aš hafa skömm į manneskjunni fyrir vikiš !

Sérhagsmuna verštryggingin er bölvun fyrir ķslenska žjóš og veršur aš vķkja. Hśn hefši aldrei įtt aš višgangast og hśn og kvótakerfiš hafa eyšilagt meira af žjóšlegum manngęšum ķ žessu landi en flest annaš. Žeir sem gręša į ófarnaši annarra lifa į blóšpeningum. Ef stjórnvöld standa ekki viš loforš sķn um aš afnema ranglętiskerfi nśgildandi verštryggingar og taka af alvöru og festu į skuldavanda heimilanna, veršur ekki frišvęnlegt įstand ķ landinu į komandi misserum. Svikulir stjórnmįlamenn eru žaš sem viš žurfum sķst į aš halda, en žvķ mišur er frambošiš ķ žeim efnum mikiš og viršist stöšugt aukast žó eftirspurnin sé engin !

 


,,Alfrelsiskirkjan og séra Kjarni įriš 2038'' !

Séra Kjarni Hallsson sat ķ rśmgóšri skrifstofu sinni ķ Alfrelsiskirkjunni ķ Reykjavķk og velti fyrir sér tilteknu žjónustumįli. Reyndar hét hann nś ekki Kjarni heldur Kjartan, en vegna žess aš žaš var hįttur hans aš segja ķ ręšum sķnum oft og išulega  „og žaš er kjarni mįlsins", var snemma fariš aš kalla hann Kjarna og žaš var löngu oršiš mörgum fast ķ munni og reyndar žótti honum sjįlfum žetta nafn hreint ekki sem verst. En žarna var hann į žessum fallega degi, 19. jśnķ įriš 2038, aš hugsa um giftingu sem hann žurfti aš inna af höndum žennan sama dag, žvķ kona ķ söfnuši hans vildi aš hann sęi um aš gifta hana og kisuna hennar !

Žaš hafši veriš og var eitt helsta atrišiš ķ stefnu Alfrelsiskirkjunnar, allt frį stofnun hennar tķu įrum įšur, aš gifting tveggja lifandi einstaklinga vęri fullkomlega ešlilegur gjörningur ef nógu mikill kęrleikur vęri til stašar milli žeirra. Hjónaband sem slķkt vęri bara stašfestur elskusambands-sįttmįli milli tveggja einstaklinga sem bęru innilega įst til hvors annars. Žaš kęmi ekkert kyni viš eša hver ķ hlut ętti !

Og frį žvķ aš Alfrelsiskirkjan hafši komiš fram meš žessa bošun sķna, hafši oršiš mikil breyting ķ sišamįlum alls samfélagsins, sem fyrst og fremst hafši sżnt og sannaš aš kęrleikurinn vęri ķ reynd svo vķštękur aš įhrifum yfir heildina aš hann vęri nįnast alls stašar fyrir hendi. Séra Kjarni hafši sannfęrst um žaš af eigin raun og var hann žó sannfęršur fyrir !

Hann hafši fyrst ķ staš gift fjölda karla annarsvegar og svo konur hinsvegar, fólk sem elskaši hvort annaš svo takmarkalaust aš žaš vildi bara fį aš lifa lķfinu saman ķ friši, óhįš bošum og bönnum sem höfšu veriš svo rķkjandi ķ gamla, ófrjįlsa tķmanum. Séra Kjarna hryllti viš žegar hann hugsaši um grimmdina og miskunnarleysiš sem žį hafši veriš ķ rįšandi stöšu og stašiš kęrleikanum svo svakalega fyrir žrifum ! Sišleysiš į žeim tķmum hafši sannarlega veriš ótrślega yfirgengilegt !

„Sem betur fer", hugsaši hann meš sér, „eru nś komnir ašrir og betri tķmar" ! En hann gerši sér lķka fulla grein fyrir žvķ aš starf hans var alltaf aš verša umfangsmeira og annasamara vegna žeirra breytinga sem höfšu oršiš ķ žessum efnum hin sķšari įr og hann vildi meina aš vęru til komnar sökum örrar framžróunar mannfélagsins. Hann hafši žegar tekiš sér tvo ašstošarpresta og ķ allt voru launašir starfsmenn Alfrelsiskirkjunnar oršnir nokkuš į žrišja tuginn !

Ķ seinni tķš hafši hann, vegna hinnar öru žróunar, brugšist vel viš mun fjölbreyttari óskum margra varšandi giftingarmįl, žvķ frelsiskrafa kęrleikans ķ žeim efnum varš stöšugt vķštękari. Margt fólk vildi nśoršiš giftast gęludżrunum sķnum, en žar var vķša óhemju mikill kęrleikur til stašar milli ašila og allar forsendur žvķ fyrir hendi, samkvęmt reglum Alfrelsiskirkjunnar. Hann hafši nżlega afgreitt hestamann einn sem hafši krafist žess aš fį aš giftast uppįhaldsgęšingnum sķnum, žvķ honum žętti svo vęnt um hann. Žaš hafši óneitanlega veriš mjög flott umgjörš um žį giftingu. Hestamašurinn hafši komiš flengrķšandi til athafnarinnar į sķnum veršandi maka og fariš sķšan eftir athöfnina į haršastökki nišur götuna, hress og glašur. Žaš hafši veriš sjón aš sjį og mikill stķll yfir manninum og folanum. Séra Kjarni minntist žess varla aš hafa gefiš saman öllu glęsilegri hjón !

Svo hafši gömul ekkja ķ blokkarķbśš vestur ķ bę eindregiš viljaš fį aš giftast pįfagauknum sķnum. Hśn hafši sagt séra Kjarna eša öllu heldur hvķslaš žvķ aš honum, aš hśn hefši veriš svo lengi einmana eftir aš hśn hefši oršiš ekkja, og pįfagaukurinn hennar, blessaš yndiš hennar - hann Ljómi, hefši veriš eini félagsskapurinn sem hśn hefši haft og hśn elskaši hann svo mikiš aš hśn sęi žaš nśna, aš hśn hefši ekki elskaš Jón sįluga hįlft eins mikiš, og žar įtti hśn viš fyrri makann. Og séra Kjarni hafši skiliš žetta allt ósköp vel og aušvitaš gefiš žau saman, ekkjuna og pįfagaukinn hennar, alveg eins og hestamanninn og folann hans. Žaš var allt sjįlfsagt skyldumįl og fśslega framkvęmt ķ žįgu kęrleikans og ķ anda hinnar sķvökulu mannréttindavaktar hinnar mjög svo vinsęlu Alfrelsiskirkju !

En nś lįgu ein žrjś mįl af žessu tagi fyrir į borši hans og bišu eftir afgreišslu af hans hendi. Fyrst var žaš mįl įšurnefndrar konu sem vildi giftast kisunni sinni, svo vildi gamall einsetukarl fį aš giftast tķkinni sinni sem hann sagšist elska śt af lķfinu, og mišaldra kennslukona vildi sömuleišis fį aš giftast sķnum heittelskaša hamstri. Séra Kjarni varš aš kortleggja žessi mįl mjög vandlega ķ huganum žar sem breytileiki paranna bauš aušvitaš upp į mismunandi efnisįherslur ķ giftingartextanum.

Hann stimplaši pappķrana svo meš śtflśrušum frelsisstimpli kirkjunnar, sem žżddi aš viškomandi giftingar vęru heimilašar svo framarlega sem įšur vęru stašin skil į žvķ gjaldi sem stjórn Alfrelsiskirkjunnar hafši samžykkt aš vęri sanngjörn greišsla fyrir žjónustuna. Sumir höfšu haft į orši aš greišslan vęri nokkuš hį, en séra Kjarni hafši bent žeim hinum sömu į žaš nokkuš hvatskeytilega, aš einhverju ętti nś aš vera fórnandi fyrir stašfestingu į yndislegu kęrleikssambandi. Og žį hęttu menn yfirleitt aš nöldra.

Žarna į skrifstofunni sinni hallaši séra Kjarni sér aftur į bak ķ notalegum lešurstólnum ķ hįlfgeršri sęluvķmu. Hann spennti greipar fyrir aftan hnakka og hugsaši meš sér af stakri vellķšan, hvaš žaš vęri nś ljśft og gott hlutskipti aš fį aš žjónusta fólk ķ samfélagi sem hefši sannarlega af vķštękum kęrleika aš stįta - og žar fyrir utan - žurfti hann svo sem ekki aš kvarta yfir sķnum launakjörum !

                                                                        (- Er žaš žetta sem koma skal ? )

 

 

                                                                               

 

 


,,Velferš" ķslensku žjóšarinnar ?

Žaš er mikiš talaš um velferš ķ žessu landi og ekki sķst af rįšamönnum, og žį einkum ķ žį veru aš verja žurfi velferšarkerfiš !

En af hverju er alltaf vķsaš til žess aš viš žurfum aš verja fenginn įvinning, af hverju er ekki talaš um aš bęta viš hann, auka velferš og fylgja žar góšum samfélagsgildum ? Gegn hverju eša hverjum  žarf aš verja fengin lķfsgęši, žessa umtölušu velferš okkar, hvaš eša hver ręšst svona rosalega gegn henni, aš hśn er, aš sögn, alltaf ķ naušvörn, hver er ógnvaldurinn, jį, vel aš merkja,hver skyldi hann vera ?

Og hvert skyldi nś raunverulegt velferšarstig ķslensks samfélags vera žegar allt kemur til alls ? Gętum viš nįlgast eitthvaš svariš viš žvķ meš žvķ aš spyrja eftirfarandi spurninga og svara žeim jafnframt eins og beinast liggur viš ?

1. Höfum viš  ķ einlęgni gengiš veginn til góšs ķ samfélagslegum skilningi ? NEI !

2. Höfum viš veriš samvirk ķ žvķ aš byggja hér upp žjóšfélag į forsendum heildarhagsmuna og jafnréttis ? Nei !

3. Höfum viš hlynnt aš ešlilegum og uppbyggilegum mannréttindum og heilbrigšum, sišferšilegum gildum ? Nei !

4. Hafa aušlindir landsins veriš nżttar af skynsemi ķ žįgu žjóšarinnar ? Nei !

5. Hefur tekist aš žróa borgarvęšingu Stór-Reykjavķkursvęšisins  meš manneskjulegum og žjóšhagslegum hętti ? Nei !

6. Hefur félagsleg samkennd žjóšfélagsžegnanna aukist aš gildi meš įrunum og styrkt žannig innviši samfélagsins ? Nei !

7. Hefur forusta žjóšfélagsins veriš ķ góšum og traustum höndum sķšustu įratugina ? Nei !

8. Hefur Verkalżšshreyfingu, Samvinnuhreyfingu og Ungmennafélagshreyfingu aukist heilbrigšur kraftur ķ žjóšhagslegum skilningi į undanförnum įrum ? Nei !

9. Hefur Alžingi og ęšsta yfirstjórn lżšveldisins vaxiš aš trausti į sķšustu įrum fyrir hagstjórn sķna og žjóšvarnarlegt hlutverk ? Nei !

10. Erum viš Ķslendingar sameinašri sem žjóš til hugar og hjarta, ešlis og anda, en viš vorum viš fullveldissigurinn 1918 eša lżšveldisįfangann 1944 ? Nei !

Hvaš stendur žį eftir ? Žaš vęri fróšlegt aš fį svar viš žvķ, žegar hinar żmsu mįlpķpur óbreytts kerfis hętta aš žrįstagast į įróšurstali sķnu um aš verja velferš, sem ķ mörgum tilfellum hefur aldrei veriš til og ķ öšrum tilvikum er hętt aš vera til, og fara aš horfast ķ augu viš veruleika sem er mun nöturlegri en menn hafa viljaš višurkenna !

Almennt launafólk sem kemst į eftirlaunaaldur er oftar en ekki svo slitiš og fariš af vinnužręldómi aš lķtiš er oršiš eftir af žvķ, heilsan bśin og harmkvęlin ein eftir, enda oftast stutt ķ endalokin. „Velferšin" į Ķslandi krefst žess nefnilega af slķku fólki aš žaš vinni myrkranna į milli ef žaš į aš geta veitt sér eitthvaš ! Og fjįrmunum lands og žjóšar er yfirleitt veitt ķ allt annaš frekar en fólkvęna farvegi, žvķ sérgęskan ręšur nįnast allri śthlutun ķ žeim efnum hérlendis !

En žaš mį spyrja margra spurninga um žjóšhagsleg atriši žó bżsna erfitt sé löngum aš fį įbyrg svör rįšamanna, žar sem hver vķsar yfirleitt į annan.

Hvaš kostaši til dęmis Kįrahnjśkavirkjun ? Stendur hśn undir sér eša erum viš enn aš borga meš henni og žį hvaš mikiš ? Af hverju var rįšist ķ svona stóra virkjun, var ekki miklu skynsamlegra aš virkja ķ smęrri einingum og lįgmarka žannig alla įhęttu ?

Hver er heildarkostnašurinn oršinn viš Landeyjahöfn ? Veršur hśn nokkurntķma annaš en óžolandi byrši į žjóšinni ?  Žar sem stašsetning hennar viršist hafa veriš įkvešin einmitt žar sem mestur sandurinn berst aš landi, vegna öldusveigjunnar um Vestmannaeyjar, mį spyrja, veršur žetta ekki bara endalaus sandmokstur į kostnaš žjóšarinnar? Kannski ętti mannvirkiš heldur aš heita Landeyšuhöfn ?

Hvaš lengi į virkjanastefna rķkiskerfisins aš byggja į žvķ aš „raforkan okkar" sé borguš nišur ķ śtlenda aušhringi en sé okkur landsins börnum dżr og spillt sé meš žeim hętti fyrir žjóšhagslegum neytenda-įvinningi ?

Hvaš lengi į aušlind žjóšarinnar, fiskimišin okkar, landhelgin okkar, aš vera föst ķ klóm sérhagsmunaklķku sem er eitt ógešslegasta fyrirbęriš ķ allri okkar sögu ?

Hvaš lengi į aš halda raunverulegum möguleikum til raunverulegrar velferšar ķ žessu landi - frį žjóšinni ?

Velferš ķ landi žar sem allt hękkar nema laun lįgtekjufólks, velferš ķ landi žar sem bankar og fjįrmagnsfyrirtęki fara sķnu fram og bśa bara viš sżndareftirlit, velferš žar sem valdstjórnin hefur enga framtķšarsżn fyrir žjóšarheildina, velferš žar sem žeir stóru panta sérlausnir fyrir sinn hag frį rįšamönnum, velferš žar sem stöšugt er nķšst į almenningi, hverskonar velferš er žaš ?

Ef velferš vęri raunverulega fyrir hendi ķ landinu myndi žjóšin öll finna fyrir henni og įvöxtum hennar, en svokölluš velferš Ķslands er aš mestu ķ raun bara velferš hinna fįu sem - ķ boši stjórnvalda - hafa hingaš til lifaš kóngalķfi į kostnaš lands og žjóšar !

Ekkert žjóšrķki ķ heiminum getur talist velferšarrķki nema almenn velferš sé til stašar !

 


Brotiš į innflytjanda - brotiš į śtlendingi - brotiš į Ķslendingi ?

 Viš žekkjum vafalaust flest til einhverra dęma um žaš hvaš sumir ašilar eru fljótir til aš verja innflytjendur eša fólk utan śr heimi sem er hér į ferš, ef eitthvaš kemur upp į ķ samskiptum žeirra viš yfirvöld hérlendis eša ašra ašila !

En žaš er brotiš į fleirum en slķkum ķ žessu landi og sś rangsleitni hefur miklu lengur veriš višvarandi meinsemd hér og valdiš mörgum samfélagslegum brotlendingum sem seint verša bęttar og žį į ég viš žaš žegar brotažolarnir eru alķslenskir žjóšfélagsžegnar !

Žvķ svo undarlega bregšur viš, aš hiš sjįlfskipaša varnarliš, sem hrekkur jafnan ķ gang žegar innflytjendur eša śtlendingar į ferš eiga ķ hlut, hefur aš žvķ er viršist enga sérstaka hneigš til aš bregša skildi fyrir samlanda sķna sem lenda ķ hlišstęšum vanda. Žaš viršist sem žaš žyki ekkert spennandi aš taka upp hanskann fyrir žjóšsystkini sem eiga ķ glķmu viš kerfiš ! Og stundum žegar fólk sem er boriš og barnfętt hérlendis, veršur alvarlega veikt og getur ekki sinnt vinnu, er jafnvel sagt aš vandinn stafi bara af aumingjaskap !

Ég žekki dęmi af einum staš ķ landinu žar sem mašur einn į besta aldri žurfti aš glķma viš krabbamein. Hann gat ekki stundaš vinnu žegar fram ķ sótti og fann žaš sér žį helst til fróunar aš aka um götur og horfa į mannlķfiš. Góšhjartašir samborgarar hófu svo einhverja fjįrsöfnun honum og fjölskyldu hans til hjįlpar. Žį heyršist mörg undarleg višbįran hjį žeim sem höfšu aš öllum lķkindum mjög takmarkašan įhuga fyrir žvķ aš leggja sitt framlag til žeirrar hjįlparvišleitni !

„ Hann er nś varla illa staddur, fyrst hann getur veriš į fartinni alla daga", heyršist til dęmis hjį einum. Mér var sagt aš kona ein sem stóš įsamt fleirum aš žessari söfnun, hefši oršiš ókvęša viš er hśn heyrši žetta og sagt : „Ef žęr krónur sem ég set ķ žetta, geta hjįlpaš honum til aš aka eitthvaš um og dreifa huganum frį sjśkdómsžraut og kvöl, tel ég žeim vel variš !"

Svo kom aš žvķ aš mašurinn dó og sannaši žar meš aš hann hafši ķ raun og veru veriš lķfshęttulega veikur. En žaš er oft langt ķ išrun hjį sumum og žaš mįtti lķka heyra sömu undarlegu višhorfin hér og žar eftir aš mašurinn var dįinn, svo kannski eru žeir einhverjir til sem halda enn ķ dag aš viškomandi mašur hafi bara dįiš af aumingjaskap ! En žessi mašur dó ekki af neinum aumingjaskap, hann baršist fyrir lķfi sķnu til hinsta dags og sżndi žar ašdįunarverša žrautseigju og kjark. Mér var sś barįtta kunn og hśn er mér enn ķ fersku minni žó nokkuš langt sé um lišiš.

Og žaš er aš mķnu įliti engu samfélagi til sęmdar aš menn žurfi aš deyja, žurfi aš greiša slķkt gjald til žess eins aš fį aš njóta sannmęlis ! En žaš viršist stundum erfišara fyrir Ķslendinga aš njóta sannmęlis ķ sķnu eigin landi og innflytjendur og umfarandi śtlendingar viršast miklu frekar fį sitt stušningsliš hér žegar eitthvaš bjįtar į !

Ég spyr - er žaš ešlilegt ? Er einhver jón ķ götunni okkar - sem žarf į samhjįlp aš halda vegna veikinda eša annarra erfišleika -  okkur virkilega fjarlęgari ķ slķkum tilfellum, en innflytjandi eša śtlendingur į feršastjįi ?

Getum viš ekki brugšist viš til hjįlpar nema viš sjįum einhverja leiš til žess samtķmis aš lyfta sjįlfinu og auglżsa vķšsżni okkar og fordómaleysi ?

Er nįungakęrleikurinn ef til vill alltaf eša oftastnęr bundinn einhverjum skilyršum af okkar hįlfu og byggist hann kannski frekar į ytri auglżsingaatrišum en raunverulegum innri kenndum samśšar og lķknarvilja ?

Er kannski litiš į žaš sem stórmįl ķ žessu landi ef brotiš er ķ einhverju į innflytjanda, mešalmįl ef brotiš er į śtlendingi og smįmįl ef brotiš er į Ķslendingi - stundum gęti mašur hreinlega haldiš žaš ?

Og ķ framhaldi af žvķ mętti spyrja, er einhver sannur samhjįlparkęrleikur til stašar į stöšum žar sem žaš viršist - sżnilega - tališ afar mismunandi "spennandi" aš ašstoša žurfandi fólk ?

 

 

 


,,Gylfaginningar og gervisamningar !"

Žaš er ekkert nżtt ķ ķslenskri sögu, aš žegar hęgristjórnir eru viš völd eru kauplękkunar-samningar einir ķ boši. Og einmitt viš žęr ašstęšur hafa svokallašir foringjar verkalżšsins stundum stašiš meš žeim hętti aš samnings-mįlum fyrir launafólk aš žaš hefur veriš til stórskammar og skemmt flestu öšru fremur fyrir samstöšu um kaup og kjör.

En lengi viršist vera hęgt aš bęta skömm ofan į skömm, og sś forusta sem nś er fyrir alžżšusamtökunum, er lķklegast sś aumasta sem žar hefur sést til žessa. Žetta fólk, sem hefur hagfręšinginn Gylfa Arnbjörnsson ķ hįvegum sem sinn gśru og greiningarmįlahaus, er komiš óraveg frį réttum rótum, og viršist ekki einu sinni vita hvaš verkalżšsbarįtta er !

Žessi nįnast sjįlfskipaši forustuhópur er yfirleitt į hįum launum og ķ raun og veru ekkert nema višbótar aršrįns liš gagnvart almennu verkafólki. Žaš er žvķ ekki aš undra žó žaš eigi töluverša samleiš meš Samtökum atvinnulķfsins !

Žaš skuggafundar-samrįš sem leiddi til žess stašfestingarįlits sem nś er lagt fram fyrir fólk sem einskonar samningur um įframhaldandi samningsleysi, er talandi dęmi um žau vinnubrögš sem įstunduš eru af žessari hjartadaušu klķku sem žykist tala fyrir hagsmunum alžżšu manna ķ žessu landi.

Gylfališar eru gjörsamlega rśnir trausti mešal verkafólks og fjölmargir og stöšugt fleiri lķta į žį sem handbendi allt annarra hagsmuna en žeim var ętlaš aš verja. Žann dag sem Gylfi Arnbjörnsson tekur saman pjönkur sķnar og hverfur frį ASĶ er full įstęša fyrir verkafólk Ķslands aš fagna. Sį mašur hefši aldrei įtt aš koma  inn fyrir dyr hjį samtökum launafólks. Menn eins og hann og Įsmundur Stefįnsson og žeirra lķkar hafa aldrei reynst nein blessun fyrir verkalżšinn ķ žessu landi.

Samningsįkvęši sem fela ķ sér „hękkun" į launum sem er undir gangandi veršbólgu er ķ raun launalękkun. Žar er enn og aftur veriš aš leggja afleišingar af hruni og röngum stjórnvaldsašgeršum į bök žeirra sem sķst skyldi. Og į mįli hinnar tįlbeittu Gylfaginningar er slķkt lįtiš heita žjóšarsįtt sem er hiš argasta rangnefni. Verkafólk sem hefur djörfung til aš bera, og hefur ekki veriš beygt til fullnustu undir mannskemmandi kśgunarklafann, į skilyršislaust aš hafna žvķ aš vera skiptimynt ķ skrķpaleik af žessu tagi. Žar er fariš fram į algerlega ósęmilega og óįsęttanlega hluti !

Samningar į launamarkaši eru og eiga aš vera į milli tveggja jafnrétthįrra ašila. Žar į annar ašilinn ekki aš yfirtaka samningsfulltrśa hins ašilans eins og viršist hafa veriš gert į tiltekinni skuggafundarvöku. Hugtök į žessu sviši eiga heldur ekki aš taka miš af hagsmunum annars ašilans, eins og veriš hefur sem leišur arfur frį lišinni tķš. Viš vinnandi menn eigum ekkert aš vera kallašir launžegar, žeir sem žiggja laun - eša lįtum viš ekki vinnuna okkar af höndum fyrir launin, og į móti į ekkert aš tala um vinnuveitendur, žį sem veita vinnu, - eša fį žeir ekkert fyrir vinnuna okkar, miklu réttara er aš tala žar um atvinnurekendur !

Į atvinnumarkaši er bara um višskipti aš ręša sem felast ķ aš sumir eru verksalar og ašrir verkkaupar. Viš seljum vinnu okkar og ašrir kaupa hana. Bįšir ašilar eru ķ žörf fyrir žessi višskipti og hjól atvinnulķfsins ganga best žegar višskiptin geta fariš fram į ešlilegum grunni žar sem gagnkvęmt traust fęr aš rķkja. Žannig žurfa žau aušvitaš aš geta įtt sér staš svo žjóšfélagiš njóti góšs af og frišur haldist og allir fįi sitt meš ęrlegum skilum. Eša gengur žjóšfélags-samningurinn ekki śt į žaš aš viš séum sammįla um aš reka hér manneskjulegt samfélag ?

Žegar aušvaldsflokkar stjórna Rķkinu, viršast Samtök atvinnulķfsins alveg vita hvernig žau eiga aš hegša sér og hvernig žau geta hegšaš sér - į kostnaš vinnandi fólks ! En žegar sami talandinn er ķ Gylfa Arnbjörnssyni og Žorsteini Vķglundssyni er engin leiš fyrir verkafólkiš ķ landinu aš una žvķ. Forseti ASĶ į ekki aš vera mįlpķpa fyrir rekstrar-sjónarmiš atvinnurekenda !

Žaš žarf aš hreinsa til hjį alžżšusamtökunum. Andlaust og lķfvana forustuliš, sem er löngu oršiš sjįlfdautt af roluskap og ręfilshętti, žarf aš komast ķ kistu sķna, og nżtt blóš žarf aš fara aš renna um félagslegar ęšar verkalżšshreyfingarinnar !

Oft hefur veriš žörf į mannsliši žar en nś er naušsyn į. Ętlum viš aš lįta višvarandi innanskömm drepa žessa hreyfingu fólksins nišur aš fullu eša ętlum viš aš snśast til varnar ?

Burt meš allar Gylfaginningar og gervisamninga, sem fela ekki ķ sér neitt annaš en svik viš almennan rétt verkafólks til aš fį aš lifa mannsęmandi lķfi ķ žessu landi !

Fįum lifandi fólk meš hjartaš į réttum staš til aš leiša verkalżšshreyfinguna śr helgreipum hagfręšilegrar ónįttśru inn į samfélagslegar brautir mešvitašrar mennsku !

 

 


Um hįborgaralega leikfangasżki !

Žaš er alkunnugt hvaš oršur og titlar hafa mikiš aš segja fyrir žann hluta mannkynsins sem ašhyllist hégóma og žvķ mišur er sį hluti lķklega bżsna stór. Ķslensk yfirvöld įkvįšu į sķnum tķma, eftir aš fullveldiš var fengiš ķ höfn, aš žaš žyrfti aš koma til móts viš žessa fordildaržörf meš žvķ aš stofna til Fįlkaoršunnar !

Sś staša var nefnilega komin upp, aš žeir sem höfšu hlotiš dönsk heišursmerki fram aš žeim tķma og voru enn į lķfi, sįtu uppi meš medalķur, sem voru svona sķšustu 20 įrin fyrir fullveldi frekar taldar žeim til gildislękkunar en hitt !

Žaš varš žvķ aš finna upp nżja framköllunarleiš til metnašarsvölunar oršusoltinna embęttismanna og annarra sem helst hafa žjįšst af žessari borgaralegu sżki hérlendis og Fįlkaoršan var svariš. Ķ žeim gjörningi var komiš fótunum undir riddarastétt hins nżja tķma og ķ opinberum veislum eftir žaš gįtu embęttismenn žvķ gengiš um oršum skreyttir og hįleitir meš žanin brjóst, sem ekki voru lengur žakin Dannebrogsoršum heldur alķslenskum heišursmerkjum, sem voru aušvitaš talin til gildishękkunar ķ alla staši og aš sjįlfsögšu veitt sem višurkenning į žjóšlegum forsendum !

Svo viš nżjar og breyttar žjóšfélagsašstęšur fengu sem sagt stéttarlegir stašgenglar žeirra sem įšur höfšu fengiš Dannebrog nś fķnpśssaša Fįlkaoršu og žaš žótti aušvitaš miklu frambęrilegri višurkenning, enda gerši hśn til aš byrja meš mörgum tauhįlsum embęttismannakerfisins žaš kleyft aš žykjast talsvert meiri menn en žeir nokkurntķma voru ķ raun !

Annars var nś ekki langt ķ Dannebrog į upphafsįrum Fįlkaoršunnar žvķ žaš var nś Kristjįn X Danakóngur sem stofnaši oršuna og var fyrsti Stórmeistari hennar. En eftir lżšveldisstofnunina tók Forseti Ķslands nįttśrulega viš žvķ embętti įsamt žeim konunglegu skyldum sem žvķ fylgdu.

Eiginlega vil ég hvetja hvern mann til aš lesa Forsetabréf um hina ķslensku fįlkaoršu, sem tók gildi 7. janśar 2006, žvķ mér varš hįlfvegis flökurt žegar ég las žaš og er mér žó ekki klķgjugjarnt !

Žegar fariš er yfir žessi oršumįl, kemur skżrt ķ ljós aš žaš eru sannarlega ekki bara börnin sem vilja eignast leikföng ! Löngunin til aš skreyta sig meš einhverju viršist mörgum hugföst fylgja og einkum vill hśn oft beinast aš žvķ aš menn vilja komast yfir eitthvaš sem getur virkaš sem einhverskonar manngildis-višbót - ekki sķst žegar persónulegar naušvarnarašstęšur viršast krefjast žess !

Nśverandi forseti Ķslands er, eftir žvķ sem ég best veit, riddari af dönsku fķlaoršunni og „fķlar" žaš eflaust ķ botn, enda nįttśrulega ķ hįgöfugum félagsskap žar. Hann žekkir žvķ įreišanlega vel gildi žess aš hafa eitthvaš dinglandi į brjóstinu. Žaš hefur lķklega leitt til žess aš hann hefur veriš mjög duglegur viš aš fjölga žeim sem geta hampaš Fįlkaoršunni, enda er žar oršiš um afskaplega fjölskrśšugan hóp aš ręša.

Ég hef eiginlega oft undrast žaš, aš oršuhandhafar skuli ekki vera bśnir aš stofna fyrir löngu sérstakan Riddaraklśbb hinnar ķslensku Fįlkaoršu. Žar mętti t.d. hafa žrjįr deildir, Undirdeild žar sem almennir Fįlkaoršuriddarar sętu, Yfirdeild žar sem stórriddarar Fįlkaoršunnar ęttu sęti og Ęšstudeild žar sem stórriddarar Fįlkaoršunnar meš stjörnu ęttu sķn helgu vé !

Nś er vitaš aš hégómi er nokkuš sem lķka getur smitaš vinstrisinnaš fólk. Svo žaš er žvķ mišur ekki bara hęgri sinnaš borgaraslekti sem er ginkeypt fyrir fįlkaoršum og öšru slķku dinglumdangli, margt fólk sem tališ hefur veriš vinstrisinnaš viršist ekki sķšur sólgiš ķ oršur og titla !

Viš skulum lķta ašeins į eitthvaš af žessu vinstra fólki sem myndi žį eiga sęti ķ Undirdeild Riddara-klśbbsins. Ķ žeim hópi eru Arnar Jónsson, Įrni Bergmann, Bjarnfrķšur Leósdóttir, Bubbi Morthens, Böšvar Gušmundsson, Einar Mįr Gušmundsson, Einar Kįrason, Grétar Žorsteinsson, Helgi Seljan, Pįll Bergžórsson, Skśli Alexandersson, Smįri Geirsson, Svanfrķšur Jónasdóttir, Vilborg Dagbjartsdóttir, Žorsteinn frį Hamri og Žórhildur Žorleifsdóttir..! Meš žessu fólki sętu svo ķ undirdeildinni, svona til aš nefna einhverja, Björgólfur Gušmundsson, Ellert B. Schram og Vilhjįlmur Ž. Vilhjįlmsson, įsamt mörgum öšrum sambęrilegum ašilum af hinu hįborgaralega blįa blóši !

Ķ Efri deild Riddaraklśbbsins, sem bókašir stórriddarar, myndu svo eftirtaldir ętlašir vinstri menn eiga sęti, Įsta Ragnheišur Jóhannesdóttir, Ólafur Ragnar Grķmsson, Svavar Gestsson og Vigdķs Finnbogadóttir. Meš žeim sętu žar svo Björn Bjarnason, Gušni Įgśstsson, Halldór Blöndal, Ingibjörg Pįlmadóttir, Salome Žorkelsdóttir, Sólveig Pétursdóttir, Sturla Böšvarsson, Valgeršur Sverrisdóttir svo einhverjir séu nefndir.

Ķ Ęšstu deild riddaraklśbbsins žar sem menn vęru handhafar aš stórriddarakrossi meš stjörnu o.s.frv., sętu svo żmsir žeir Ķslendingar sem taldir eru hafa gert einna mest fyrir žjóšina, žar mętti tilgreina menn eins og Geir H. Haarde, Halldór Įsgrķmsson, Karl Sigurbjörnsson og Ólaf G. Einarsson !

Og žaš rignir fįlkaoršum sķ og ę og allir žeir sem eru ķ oršunefnd eru sjįlfir meš riddarakrossa ķ bak og fyrir. Og segja mį aš bandarķskir ašmķrįlar, finnskir herforingjar, danskir sęnskir og norskir embęttismenn, gętu gengiš um ķ hópum meš ķslenska fįlkaoršu. Og kirkjunnar menn viršast ekki sķšur sólgnir ķ oršur en žeir veraldlegu, žó mašur hafi kannski ķmyndaš sér ķ sakleysi aš žeir vęru aš vinna starf sitt af köllun og ķ žįgu rķkis sem vęri ekki af žessum heimi.

Allt er žetta svo prumpaš aš žaš er meš ólķkindum og fólkiš sem dansar ķ kringum žetta upptrekkta sjónarspil mannvitleysunnar, er beinlķnis hlęgilegt žar sem žaš buktar sig og beygir og žiggur žessar einskisveršu višurkenningar !

Sumir gętu nįttśrulega sagt sem svo: „Er žetta ekki allt ķ lagi, śr žvķ aš fólk gengst svona mikiš fyrir žessu ?" En žvķ er til aš svara aš allt er žetta gert ķ nafni ķslensku žjóšarinnar, ķ nafni okkar allra. Žaš er veriš aš hengja allt žetta dótarķ į embęttismenn hér heima og erlendis ķ massavķs - į įbyrgš okkar, viš Ķslendingar eigum aš vera aš heišra allt žetta liš !

Žaš ergir mig óneitanlega sem Ķslending, sem vill vera frjįls mašur ķ frjįlsu landi, aš allt er žetta gert meš žeim hętti. Öll žessi uppstillingar-įrįtta tildurs og hégómleika, sem er ekkert nema óskemmtilegur arfur frį gömlu konungsrķkjunum ķ Evrópu, og viršist einkum og sér ķ lagi miša aš žvķ aš upphefja hroka og sżndarmennsku ķ mannlegu fari, er tengd viš okkur, venjulegt ķslenskt fólk. Fįlkaoršan er žvķ alfariš ķ mķnum huga ömurlegt dęmi um andķslenskan snobbarahįtt  !

Ég lķt meira aš segja svo į, aš žaš sé bśiš aš veita svo mörgum žessa oršu, aš žeir hinir fįu sem hugsanlega hafa fengiš hana - segjum - fyrir raunverulega veršleika, séu komnir ķ žį stöšu aš lķklega sé oršuveitingin - žegar allt kemur til alls - vanheišur fyrir žį !

Jóhannes Kjarval hafši, eins og menn vita, sķna sérstöku sżn į lķfiš og fyrirleit alla yfirboršsmennsku og hverskyns frošuhįtt framagirninnar. Sišferšilega var hann žannig stemmdur, aš hann afžakkaši Fįlkaoršuna į sķnum tķma og taldi hana tįkn fyrir nokkuš sem hann kęrši sig ekkert um, og žaš hefšu fleiri mįtt gera og einkum žaš fólk sem telur sig hafa barist fyrir jöfnuši manna og heilbrigšu manngildi og veriš žar af leišandi til vinstri ķ ķslenskum stjórnmįlum !

Slķk orša gerir nefnilega enga manneskju meiri į nokkurn hįtt og ašeins ķ hugsun sem sżkt er af snobbi og svoköllušu goggunarrašargildi getur svona sżndarmennska haft sķn ętlušu įhrif !

Ég fyrir mitt leyti fyrirlķt allt svona tildur af öllu hjarta, og vildi óska žess aš viš Ķslendingar hefšum haft  žann mannžroska ķ įrdaga fullveldisins aš hafna žvķ aš sleikja upp slķkar sišvenjur erlendis frį, žegar viš töldumst oršin frjįls og fullvalda žjóš !

 

 

 


Nżįrsįvarp óskhyggjunnar !

Ķ nżįrsįvarpi sķnu virtist langtķmaforsetinn okkar enn sem fyrr fastur viš sitt heygaršshorn, varšandi einhverskonar hugmyndafręšilegt hlutverk Ķslands ķ heimssögunni og nś į žaš aš tengjast noršurslóšum. Fyrst viš réšum ekki viš aš vera fjįrmįlamišstöš alls heimsins eins og eitt sinn var talaš, veršum viš ķ žaš minnsta aš geta gegnt lykilhlutverki ķ mįlum varšandi nżtingu noršurslóša !

En lķklega er nś Ólafur Ragnar ekki beint aš sjį Ķsland ķ einhverju lykilhlutverki hvaš žetta sem annaš snertir, žvķ hann er trślega miklu fremur aš hugsa mįlin śt frį žvķ aš hann sjįlfur sé ķ einhverju lykilhlutverki. Žaš er lķklega ein mesta ógęfa Ólafs Ragnars aš hafa fęšst mešal smįžjóšar, sem tęplega hefur burši til aš bśa viš svo stóran forseta. Hann hefši vafalaust tališ sér miklu betur henta aš vera fulltrśi stórrar og voldugrar žjóšar, žvķ žar hefši hann nefnilega alltaf getaš veriš ķ virkilegu lykilhlutverki !

En Ólafur Ragnar hefur oršiš aš bśa viš okkur Ķslendinga og viš oršiš aš bśa viš hann og stundum hefur žaš virst beggja böl svo ekki sé meira sagt. Ķ tilteknu, óśtgefnu kvęši standa eftirfarandi hendingar:

„Žaš vita svo fįir hvaš litlir lķša

sé leištoginn allt of stór !"

Og kannski mį finna ķ žessum hendingum įkvešiš kjarnaatriši ķ sambśš žjóšarinnar  og forsetans sķšustu įrin !

Forseti minntist ķ įvarpi sķnu į einhverskonar žjóšarsįttarmįl, en virtist ekki vita af  žvķ aš hugtakiš „žjóšarsįtt" er oršiš pólitķskt villuhugtak sem gripiš er til žegar ętlast er til aš almenningur borgi brśsann eftir eitthvert eyšslu-ęvintżri hins opinbera eša žį fyrir yfirklassann. Samningar į vinnumarkaši verša nś sennilega ein hörmulegasta śtfęrslan į slķkum gjörningi sem sést hefur og kjör fólks eru stöšugt skert og ekki stendur į žvķ aš allt annaš hękki. Og žvķ mį bęta viš aš illar afleišingar hrunsins eru hvergi nęrri afstašnar žó forsetinn haldi annaš !

Svo kom fram ķ įvarpinu hin sérstęša tślkun forsetans į samstöšu žjóšarinnar žegar stór mįl hafa veriš annarsvegar. Ég undrast satt aš segja sögulega sżn hans ķ žeim efnum, žvķ óskhyggja viršist blandast svo mikiš inn ķ hana aš veruleikatengingin hrekkur allt aš žvķ ķ sundur. Og ég verš aš spyrja, um hvaš var landshöfšingjaelķtan og fylgismenn Jóns Siguršssonar sammįla, hvenęr voru Valtżingar og heimastjórnarmenn sammįla, um hvaš voru langsum-menn og žversum-menn sammįla, um hvaš voru hrašskilnašarmenn og lögskilnašarmenn sammįla, um hvaš voru hęgri menn og vinstri menn sammįla ķ landhelgismįlunum o.s.frv.o.s.frv. !

Ég man heldur ekki til žess aš ferill Ólafs Ragnars ķ pólitķk hér įšur fyrr hafi veriš einhver ferill frišar og samstöšu ? Ekki veit ég til žess aš hann hafi stušlaš aš neinum sérstökum friši ķ Framsókn mešan hann var talinn žar til hśsa, og ekki žótti hann neinn samstöšupostuli ķ Alžżšubandalaginu !

Um hvaš er langtķmaforsetinn okkar aš tala žegar hann tekur svona til orša ?

Sagan sżnir og kennir, aš samstaša Ķslendinga hefur sjaldnast veriš upp į marga fiska og forsetinn ętti aš vita žaš mörgum öšrum fremur, mašur sem var ķ hringišu-sušupotti stjórnmįlanna til fleiri įra og talinn žar af mörgum hreint ekki barnanna bestur viš hręrigrautsgeršina !

Ég višurkenni žaš hreinskilnislega aš ég skil ekki hvaš Ólafur Ragnar er aš fara žegar hann bregšur fyrir sig svona mįlflutningi og endursegir söguna eins og hann viršist vilja aš hśn hefši veriš !

Viš Ķslendingar höfum įtt marga mikla hęfileikamenn, en ekki hafa žeir allir oršiš ķslenskri žjóš til gęfu og gengis. Sagan mun vafalaust ķ hverju einstöku tilfelli - hér eftir sem hingaš til - fela ķ sér sķnar nišurstöšur um slķkt žegar žar aš kemur. Ég hef aldrei efast um aš Ólafur Ragnar Grķmsson hafi veriš mikill hęfileikamašur, en ég hef hinsvegar veriš ķ miklum vafa um žaš hver gagnsemi hans fyrir land og žjóš hefur veriš og mun verša talin žegar öll kurl koma til grafar !

Eitt er aš minnsta kosti alveg vķst aš minni hyggju, - aš žjóšarsįttarleištogi og samstöšupostuli hefur Ólafur Ragnar Grķmsson aldrei veriš, enda hefur hann alla tķš veriš allt of umdeildur mašur til aš geta talist trśveršugur sem slķkur!

 


Um ,,yfirbošna valdstjórn" og almenn mannréttindi !

„Sérhver mašur sé yfirbošnum valdstéttum hlżšinn" stendur į vķsum staš ķ Ritningunni, reyndar ķ 13. kafla Rómverjabréfsins, og umręddur ritningarstašur hefur, aš minni hyggju, alla tķš veriš notašur drjśgmikiš af valdstjórnum gegn fólki en ekki fyrir fólk. Tślkun slķkra ašila į viškomandi efni hefur löngum veriš ķ hęsta mįta vafasöm og oft žjónaš fyrst og fremst tilgangi hins gamla kśgunarvalds konungs og kirkju, sem mišaši lengst og mest aš žvķ aš halda fólki og almennum mannréttindum žess nišri !

En trślega hefur umrętt vers falliš Rómverjum vel ķ geš, enda voru žeir heimsdrottnarar į žessum tķmum og kröfšust hlżšni sem slķkir af öllum. Og žeir skildu įreišanlega žennan ritningarstaš meš sķnum hętti og tślkušu hann sér og sķnu valdi ķ hag. En ég skil žessa ritningargrein žannig, aš žar sé įtt viš aš menn eigi aš vera löghlżšnir og standa viš sitt og virša yfirvöld sem eru löghlżšin og standa viš sitt. Žvķ žaš eru skyldur į bįša bóga !

Žegar yfirvöld hegša sér meš žeim hętti aš samviska manna, heišarleiki og réttlętiskennd getur enganveginn stutt framferši žeirra, ber aš andmęla žeim, žvķ žaš er beinlķnis andkristiš athęfi aš styšja žaš sem sżnir sig vera ranglįtt og illt. Eša vilja menn styšja slķk stjórnvöld fremur en fylgja samvisku sinni, sannfęringu og réttlętiskennd ?

Įttu kristnir menn ķ Rómaborg aš vera žakklįtir fyrir aš vera kastaš fyrir ljón og önnur villidżr vegna žess aš keisarinn skipaši svo fyrir - yfirvald žess tķma ? Nei, žaš voru ofsóknir ķ gangi gegn žeim og žeir höfšu rétt til aš verjast svo framarlega sem žeir geršu žaš į žeim grundvelli aš žaš bryti ekki ķ bįga viš trś žeirra og réttlętiskennd.

Ef menn eiga aš una illum yfirvöldum vegna žess aš žau séu samt sem įšur ķ fullum rétti samkvęmt Gušs tilskipun, hversvegna eiga menn žį ekki aš una hverskonar sjśkdómum og heilsufarsmeinum sem į žį eru lögš ? Eiga menn žį ekki bara aš sętta sig viš hlutina eins og žeir eru ? Nei, aš sjįlfsögšu leita menn sér lękningar žegar žannig stendur į, enda er žaš skżlaus réttur hvers manns  aš fį aš standa vörš um lķf sitt og heilsu, eftir žvķ sem hęgt er!

Ķ Žżskalandi komust nazistar til valda ķ gegnum almennar kosningar. En stjórnvald žeirra sżndi sig brįtt vera žannig aš ešli, aš žaš įtti enga samleiš meš mannlegri samvisku, réttlętiskennd og lögmętu framferši. Žaš var illt ķ alla staši !

Einmitt žessvegna risu upp viršingarveršir menn ķ Žżskalandi sjįlfu, sem andmęltu hinu framkomna stjórnvaldi og böršust gegn žvķ ķ ręšu og riti, menn sem žekktu Ritninguna og vissu vel af žeim ritningarstaš sem hér er lagt śt af, en skildu aš stjórnvald sem braut allar löghelgašar skyldur sķnar viš samfélag manna įtti ekki kröfu į hlżšni. Žannig menn voru t.d. Carl von Ossietzky og Dietrich von Bonhoeffer, enda fórnušu žeir bįšir lķfi sķnu fyrir mįlstašinn. Textinn ķ Rómverjabréfinu talaši ekki til žeirra um hlżšni viš ómanneskjuleg yfirvöld !

Einn įgętur ritkunningi minn var ekki sįttur viš nżlega umfjöllun mķna ķ kvęši  um Karl I.Stśart og hann var žaš ęrlegur aš segja žaš hreint śt. Žar er žvķ til aš svara, aš ég hef įvallt veriš mikill andstęšingur konungsvalds og tel žaš hafa gert mannkyninu mikiš illt ķ aldanna rįs. Umręddur konungur gekk lengra en ašrir ķ hans stöšu gegn löghelgušum samningum sem gilt höfšu allt frį Magna Charta varšandi réttindi žings og žjóšar. Žaš varš til žess aš upp śr sauš og borgarastyrjöld braust śt. Annarsvegar stóš konungur meš megniš af ašlinum į bak viš sig og hinsvegar žingiš meš megniš af žjóšinni į bak viš sig. Hvor ašilinn hafši meiri rétt til aš skipa mįlum ķ landinu ?

Lżšręšislegt svar viš žvķ er augljóst, enda fór svo aš žingiš sigraši konung, žjóšvaldiš sigraši konungsvaldiš ! Sumir menn sem voru ķ raun konungssinnašir tóku sér stöšu meš žinginu, žvķ ofrķki konungs var žaš mikiš aš viš žaš varš ekki unaš og sķst ķ žjóšréttarlegum skilningi.  Karl I. var aš lokum dęmdur brotamašur gagnvart eigin žjóš og tekinn af lķfi sem slķkur, eftir flókiš ferli  samsęrisbragša af hans hįlfu. Forustumenn žingsins reyndu aš semja viš hann, en žaš reyndist bara ekki hęgt. Karl leit svo į, sem fleiri af hans tagi, aš vald sitt hefši hann frį Guši einum og žjóšin ętti ekki annan kost en aš sętta sig viš žaš !

Žarna var sem sagt konungur sem einblķndi į žaš sem hann taldi ótvķręš réttindi sķn „gefin aš ofan", en hugaši lķtt aš skyldum sķnum viš land og žjóš. Žśsundir og aftur žśsundir manna hafa veriš teknar af lķfi fyrir landrįš og brot gagnvart heildarhagsmunum žjóša. Žvķ žį ekki konungar sem hegša sér meš žeim hętti ? Eiga slķkir aš vera  ofar lögum og mį ekki leiša žį fyrir dóm fyrir ętluš brot, įttu žeir alltaf og eiga žeir alltaf aš vera frišhelgir - eins og t.d. ķslenskir pólitķkusar ?

Żmsir breskir „sérfręšingar" ķ lögum svo sem F. E. Smith, sem sķšar var ašlašur og fékk žį nafniš Birkenhead lįvaršur, hafa skrifaš um dómsmįliš gegn Karli I. og žarf ekki aš koma į óvart aš nišurstöšur slķkra eru yfirleitt konunginum og kerfinu ķ hag. Ķ Bretlandi tķškast ekki aš ašla menn nema žeir hafi unniš til žess eftir réttum formślum. Carlyle heldur žvķ hinsvegar fram aš stjórnmįlaleg naušsyn hafi legiš mįlinu til grundvallar og nišurstaša žess hafi oršiš enskri stjórnskipun nytsamleg. En žeir sem hugsa eftir fyrri tķšar vķsu „that the King can do no wrong" munu seint fallast į aš lög eigi aš nį jafnt yfir alla menn og munu žvķ aš öllum lķkindum įfram sem hingaš til halda fast viš sķn stallagoš !

Į morgunstund frelsis sķns žurftu Bandarķkin aš glķma viš żmis svikręši og einna verst var žaš žegar Benedict Arnold, hįttsettur foringi ķ sjįlfstęšishernum, ętlaši aš svķkja West Point ķ hendur Bretum. Arnold slapp į sķšustu stund en hinn breski tengilišur hans John André, sem reyndar var valinkunnur mašur, var dęmdur og hengdur. Enginn vafi er į žvķ aš Arnold hefši hlotiš sömu örlög hefši hann nįšst !

Žaš į ekki aš skipta neinu fyrir lögum hve hįttsettur brotamašurinn er. Ef menn eru sannir aš svikręši gagnvart žjóšarheill veršur aš fara meš slķk mįl fyrir dómstóla og žaš į aušvitaš aš gilda aš öllu leyti óhįš žvķ hver mašurinn er eša hvar hann stendur ķ mannfélagsstiganum.

Konungur er bara mašur sem hefur veriš  stašsettur efst ķ žeim stiga, ķ krafti valds og erfša frį fyrri tķš. Lķklega oftast ķ kjölfar hernašarlegs ofbeldis. Sérhver mašur sem ašhyllist lżšręši og almenn mannréttindi hlżtur žvķ aš taka sér stöšu gegn öllu einręši og žar meš gegn konungsvaldi og hinum svokallaša „gušlega rétti" konunga, sem var yfiržjóšlegt vald sķns tķma !

Evrópusambandiš er t.d. į okkar tķmum, nż birtingarmynd į konungsvaldinu gamla. Žaš er ķgildi margra konungsrķkja frį fyrri tķš. Žar kemur sérśtvalinn valdaklśbbur saman sem vill taka žjóšlegt vald undir sig, troša sjįlfstęši žjóša nišur, og flaggar óspart ķ žvķ skyni yfiržjóšlegu valdi og kjarnalausum fjölmenningargildum. Stefna Evrópusambandsins hefši įreišanlega hugnast Karli I.Stuart og öšrum hans lķkum frį fyrri tķš !

Yfirbošin valdstétt er sannarlega ekki eitthvaš sem ber aš hlżša ķ blindni, hvernig sem hśn kżs aš hegša sér gagnvart lögum og lķfi manna !

 

 

 


Höfundur

Rúnar Kristjánsson
Höfundur er húsasmiður og býr á Skagaströnd.

Eldri fęrslur

Nóv. 2018
S M Ž M F F L
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (18.11.): 0
  • Sl. sólarhring: 4
  • Sl. viku: 326
  • Frį upphafi: 0

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 205
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband