Leita ķ fréttum mbl.is

Bloggfęrslur mįnašarins, desember 2014

Enn er įr aš baki !

Žaš er kunnara en frį žurfi aš segja aš tķminn lķšur. Reyndar lķšur hann svo hratt aš Rómverjarnir gömlu sögšu hann fljśga framhjį. Viš mannfólkiš höfum aldrei neitt ķ hendi nema lķšandi stund, hiš hrašfleyga augnablik. Og aš heilsast og kvešjast er vissulega lķfsins saga !

Įriš 2014 er aš hverfa meš sķna gleši og sķnar sorgir. Öll höfum viš reynt sitthvaš į žvķ įri og žaš sem gott gafst geymist vonandi ķ žakklįtum hugum, en hitt sem sķšra var, skilur eftir reynslu sem žarf aš žroska okkur til aukins manndóms ķ komandi tķš.

Hiš įgęta skįld okkar Tómas Gušmundsson komst spaklega aš orši ķ kvęši sķnu Hótel Jörš žar sem hann kvešur : „ Viš erum gestir og hótel okkar er jöršin !“

Žaš fara hinsvegar misjafnar sögur af žvķ hvernig viš göngum um hóteliš okkar. Sumir viršast ganga žar stöšugt um į skķtugum skónum og ata allt śt sem žeir snerta į. Žar eru aš verki umhverfissóšarnir og nįttśruleysingjarnir, žeir sem hirša aldrei um réttar reglur og eru yfirleitt sjįlfum sér og mannkyninu öllu til skammar.

Svo eru - sem betur fer - żmsir til sem leggja lķf sitt og starf ķ uppbyggilega hluti. Žaš eru žeir sem vilja aš lķfshóteliš okkar sé notalegur stašur og aš žar fari vel um alla gestina. Žaš skiptir mįli fyrir sérhvern gest į Hótel Jörš aš žeir sem gista žar, og žį ekki sķst ķ nęstu herbergjum, séu įbyrgir og hugsjónarķkir einstaklingar,sem vilja öllum vel sem žar dvelja.

Samįbyrgš og samkennd žarf aš rķkja žar og vera skķnandi leišarljós ķ skiptum öllum, žvķ eitt er vķst, aš žį įvaxtast best žaš sem helst veršur okkur veganesti yfir ķ komandi vķdd.

Viš skulum nefnilega įvallt gera okkur grein fyrir žvķ, aš viš veršum hér ekki til frambśšar, viš erum gestir, og farsešill okkar yfir brśna til hins ókunna veršur stimplašur eftir žvķ hvernig viš höfum hegšaš okkur hér gagnvart samferšarfólki okkar og öšrum gestum og žvķ umhverfi sem okkur hefur veriš gefiš til lķfs og vistar.

Žaš er einlęg ósk mķn aš komandi įr, įriš 2015, megi verša gjöfult og gęfurķkt fyrir land og žjóš, – fyrir ķslenskt fólk til sjįvar og sveita, og žökk sé öllum sem styrkt hafa samfélag okkar į įrinu sem er aš lķša – meš žvķ aš vera góšir gestir į HÓTEL JÖRŠ !


Blindir leiša og blessun deyša !

Žaš er full įstęša til aš spyrja žess ķ samtķmanum og žaš ķ löndum sem žó teljast kristin, - hvaš hafa menn į móti Jesś ? Og žaš mį svara žvķ žannig, aš kenningar hans žyki gera allt of miklar kröfur til manna um breytni og hįttalag ! Į tķmum sem mótast af uppreisn og agaleysi, er skiljanlegt aš kristindómurinn eigi ķ vök aš verjast og undir högg aš sękja. Sś įdeila sem Kristur sjįlfur hélt uppi gegn hrokafullum farķseum, saddśkeum og hręsnurum fyrir 2000 įrum, er enn ķ fullu gildi, enda er nóg af žesshįttar lżš til stašar ķ tilverunni ķ dag !

Pķlatusar og Heródesar ganga um veröldina sem aldrei fyrr. Valdamenn eru aš žvo hendur sķnar dags daglega af žessu og hinu og verša žó aldrei hreinir. Menn nautnahyggjunnar og allsnęgtanna vilja ekkert vita af blęšandi heimi og kenning Krists er žeim hvimleiš ķ alla staši. Réttlęti, jöfnušur og sannleikur, allt er žaš žeim andstyggš sem vilja byggja lķf sitt į lygi !

Į tķmum Jesś var samfélag „hinna lęršu“ hreint ekki spennt fyrir žvķ frekar en endranęr aš einhver kęmi – aš utan – og fęri aš kenna meš žeim hętti sem hann gerši. Og ekki bętti um aš hann kenndi meš žeim hętti aš vald og kraftur fylgdi mįli hans og fólkiš flykktist aš honum. Žaš var ekki tališ aš neinu leyti forsvaranlegt aš gjörsamlega ólęršur mašur hegšaši sér meš slķkum hętti !

Žaš myndašist žvķ žegar ķ byrjun andstaša gegn honum af hįlfu fręšimannanna og hinna skriftlęršu og nokkuš vķst er aš žar hafi öfund og metnašarhroki rįšiš feršinni aš mestu. Kristur var nefnilega meš žeim ósköpum geršur aš hann virtist alls ekki kunna aš hegša sér ķ samręmi viš žį goggunarröš sem ķ gildi var !

En hann kenndi og śtskżrši ritningarnar fyrir fólki svo aš žaš sį Gušs orš fyrir sér ķ miklu skżrara ljósi og skildi žaš meš nżjum og opinberušum hętti. En sś opinberun skipti engu mįli ķ augum lęrdómsmannanna, žaš sem var höfušatrišiš og réši afstöšu žeirra, var aš mašurinn sżndi žeim ekki žį viršingu sem žeir töldu sig eiga heimtingu į !

Ašeins örfįir žeirra į mešal lögšu viš hlustir og reyndu aš skilja hvaš fólst ķ žeim bošskap sem Kristur bar fram. En jafnvel žeir töldu sig verša aš fara varlega svo žeir köllušu ekki yfir sig fjandskap og reiši hinna sem voru margfalt fleiri. Nikodemus kom til Jesś aš nęturželi og tók ekki neina įhęttu. Hann vildi ekki leggja aš veši oršstķr sinn og stöšu ķ samfélagi hinna lęršu žó hann fyndi ķ oršum Jesś eitthvaš sem talaši til hjarta hans.

Og žannig var meš žį sem frį mannlegu sjónarmiši hefšu helst įtt aš skilja bošskap Krists, žį menn sem höfšu legiš yfir ritningunum og töldust hinir menntušu og skriftlęršu mešal žjóšarinnar, žeir voru manna sjónlausastir žegar sannleikurinn horfši viš žeim.

Og žannig er žetta enn ķ dag. Ekkert hefur breyst ķ žessum efnum. Öfundin og metnašarhrokinn eru enn į sķnum staš ķ hjörtum mannanna. Enginn – aš utan – į aš vaša inn į hiš śtvalda sviš og reyna žar aš afvegaleiša fólkiš. Engin nż sannindi eiga aš koma fram nema ķ gegnum hinn rétta farveg, hina mannfélags-skólušu meginrįs og ķ samręmi viš rétta goggunarröš !

En samt gerast hlutirnir sem valda straumhvörfum ķ mannlķfinu alltaf žar fyrir utan, žvķ hinar fastbókušu forskriftir sanhedrin-klķku-samfélags allra tķma taka aldrei viš neinni opinberun eša nżjum sannindum. Til žess er umrętt samfélag allt of upptekiš af eigin sjįlfi og žeirri ķmyndušu og fölsku upphafningu sem sjįlfumglešinni fylgir !

Kristur sį aušvitaš aš ķ sįlum slķkra manna var lķtill sem enginn móttakari fyrir žann bošskap sem hann flutti. Žar sem engin aušmżkt er til stašar gagnvart gušlegum sannindum er enginn jaršvegur fyrir bošskap af žvķ tagi. Žaš žurfti žvķ aš tala til žeirra sem brugšu yfir sig blekkingarhjśpi ętlašrar žekkingarstöšu meš afhjśpandi hętti og Kristur gerši žaš óspart.

Hvaš sagši hann ekki oft og išulega viš žį ? „Žiš kalliš ykkur lęrimeistara ķ Ķsrael og vitiš žetta ekki !“ Ķ annaš skipti sagši hann viš fólkiš: „Ef réttlęti yšar ber ekki af réttlęti fręšimanna og farķsea, komist žér aldrei ķ himnarķki !“

Hann talaši um blinda leištoga blindra, hann sagši aš menn skildu ekki tįkn tķmanna, hann varaši viš sśrdeigi farķsea og saddśkea, hinum röngu kenningum žeirra !

Hann sagši: „ Žiš sķiš mżfluguna en svelgiš ślfaldann, žér lķkist hvķtum kölkušum gröfum, sem sżnast fagrar utan, en innan eru fullar af daušra manna beinum og alls kyns óžverra, žannig eruš žér, sżnist hiš ytra réttlįtir ķ augum manna, en eruš hiš innra fullir hręsni og ranglętis !“

Og menn geta rétt ķmyndaš sér hvernig žessi og önnur įmóta ummęli hans virkušu į lęrša klśbbinn ķ žį daga, menn uršu alveg utan viš sig af vonsku žvķ hann kom viš kaun žeirra og sżndi žeim hvernig žeir ķ raun og veru voru, ķ öllu falsi sķnu og yfirdrepsskap !

Og enn er žaš svo aš menn eru ekki viškvęmari fyrir neinu eins og eigin sjįlfi. Žeir ganga grķmuklęddir um ķ grįšubśningum mannfélags-skólunarinnar og óttast žaš umfram allt aš einhverjir uppgötvi aš innan ķ öllum umbśšunum sé bara lķtil, óttaslegin sįl, full af minnimįttarkennd !

Ķ gamalgóšu ķslensku kvęši spyr skįldiš sem orti : „Höfum viš gengiš til góšs, götuna fram eftir veg ?“ Og žaš mį lķka spyrja žess sama ķ heild varšandi mannkyniš allt. Viš erum nefnilega ótrślega gjörn į aš ganga villugöturnar og ótrślega andvķg žvķ aš leišrétta stefnuna, jafnvel žó viš séum farin aš sjį aš framundan sé ekkert annaš en brotlending sįlarlegrar afkomu.

Kristindómurinn hefur veriš helsti ljósviti vestręnna landa um langt skeiš, enda bošskapur hans frį Krists hendi veriš ķ alla staši heilnęmur og góšur og žeim til blessunar sem hafa viš honum tekiš. Hinsvegar hefur mjög misjafnlega veriš haldiš į mįlum af hįlfu kirkjudeilda og margir žar tapaš réttri sżn vegna metoršastrits og valdabarįttu og skašaš meš žvķ bęši sjįlfa sig og ašra. Mįlefniš hefur lišiš fyrir breyskleika manna alla tķš og žar hafa farķsear, saddśkear og hręsnarar, lęrši klśbburinn aš langmestum hluta, alltaf įtt sinn drjśga žįtt ķ nišurrifsverkum hvers tķma. Žaš getur aldrei skilaš sér til góšs žegar žjónar helvķtis koma sér fyrir ķ kirkjum og žykjast starfa fyrir himnarķki ! „Af įvöxtunum skuluš žér žekkja žį“ sagši Kristur.

En slķkir munu lķša undir lok, kynslóš af kynslóš, en Orš Gušs mun standa og vinna sitt verk mešan lķf sem į von um frelsun er til į žessari jörš !


Aš opna austurgluggann !

Ķ mannkynssögulegu samhengi er löngum vitnaš til žess aš Pétur Rśssakeisari sem kallašur hefur veriš „hinn mikli“ hafi beint sjónum sķnum mjög ķ vestur og viljaš višhafa stjórnarstefnu sem kölluš var „aš opna vesturgluggann !“

Margir vanmįtu Rśssa žį og margir vanmeta žį enn ķ dag. Karl XII. Svķakonungur hélt aš hann gęti rśllaš Rśssum upp į skömmum tķma, en Pétur mikli var honum miklu erfišari andstęšingur en žaš og Pultava įriš 1709 var allt annaš en Narva įriš 1700.

Margir óttušust Pétur mikla um hans veldisdaga og žegar sś frétt barst til Danmerkur 1725 aš hann vęri daušur, uršu ķbśar Kaupmannahafnar svo yfirmįta glašir, aš sagt var aš žaš hefši oršiš allsherjar fyllirķ ķ höfušborginni frį konungshiršinni og nišurśr. Žegar Napóleon sem einnig er stundum kallašur „hinn mikli“ spurši rśssneska sendiherrann ķ strķšni įriš 1811 hver vęri stysta leišin til Moskvu, svaraši sendiherrann: „Herra, žaš eru margar leišir til Moskvu, Karl XII. kaus aš fara um Pultava !“

Napoleon fór meš sinn stórher um Smolensk og Hitler ętlaši sķnum herafla aš ryšjast ķ gegnum Stalingrad. Allir vita hvernig fór fyrir žeim. Napóleon fórnaši hundrušum žśsunda mannslķfa ķ innrįsinni ķ Rśssland og Hitler milljónum, en björninn ķ Bjarmalandi varš ekki unninn fyrir žvķ. Mašurinn frį Korsķku og manndjöfullinn frį Austurrķki hurfu brįtt af valdahimni Evrópu og hefšu betur aldrei komiš žar viš sögu. Flestar žjóšir įlfunnar öndušu vęgast sagt léttar eftir aš žessir blóšsśthellingaböšlar voru horfnir į ónefndan staš !

Žaš hefur löngum žvęlst fyrir mörgum fręšingum ķ sagnfręši hvar eigi aš stašsetja Rśssa landfręšilega og į öšrum svišum ? Eru žeir Evrópužjóš eša Asķužjóš, eru žeir frumstęš žjóš eša menningaržjóš, hvar og hvernig į eiginlega aš skipa žeim nišur ? Og žaš hefur svo sem ekki fariš framhjį neinum sem skošar žessi mįl meš opnum huga, aš oftar en ekki eru svörin viš žessum spurningum afskaplega lituš af žvķ hvar menn hafa stašiš ķ pólitķk !

Rśssar eru margslungin žjóš og eiginlega bęši evrópsk og asķsk. Rśssaveldi hefur į sķšustu öldum leikiš stórt hlutverk ķ sögu Evrópu og ķ Napóleons-styrjöldunum, svo dęmi sé tekiš - voru rśssneskir herir į ferš og flugi um Vestur-Evrópu og ekki voru žeir fyrirferšarminni ķ įlfunni į įrunum 1943 til 1945 eftir aš gagnsóknin gegn nazistaherjunum var hafin į fullu.

Nś er mikiš gert śr žvķ į vesturlöndum aš nśverandi valdhafi ķ Rśsslandi, Vladimir Pśtķn, sé svo hęttulegur heimsfrišnum aš žaš verši bara aš finna einhverja leiš til aš koma honum frį. Ég spyr, hvaša heimsfriši ?

Var Vladimir Pśtķn ekki valinn af Boris Jeltsin į sķnum tķma sem rétti mašurinn ķ valdastólinn og var Jeltsin žį ekki įstmögur vesturlanda og val hans tališ įgętt af žeim öflum sem nś telja Pśtķn allt til forįttu ?

Var Krķmskagi ekki hluti Rśsslands įšur en Nikita Kruschev afhenti landssvęšiš undir śkraķnska lögsögu, ķ žeirri trś aš bęši rķkin yršu sovésk um aldur og ęvi ? Var eitthvaš óešlilegt viš žaš aš Krķmskagi hyrfi aftur til Rśsslands žegar rķkin įttu ekki lengur samleiš ? Įtti meirihlutavilji ķbśanna į skaganum ekki aš rįša žvķ hverjum žeir tilheyršu ? Er žaš ekki grundvallarregla ķ lżšręšislegu samhengi ?

Aš hvaša leyti skyldi Pśtķn nś vera verri en Obama ? Jś, žaš mį kannski nefna eitt, hann hefur ekki fengiš frišarveršlaun Nóbels, en fyrir hvaš fékk Obama žau eftirsóttu en mjög gildisföllnu veršlaun ? Hann fékk žau śt į ódrżgšar dįšir sem ekki hafa enn veriš unnar og munu trślega aldrei verša !

Thorbjörn Jagland hafši slķka ofurtrś į honum aš hann knśši žennan arfavitlausa gjörning ķ gegn og enginn ķ Nóbelsnefndinni hafši žann merg ķ sér aš hafa vit fyrir honum. Fangabśšastjórinn ķ Hvķta hśsinu er aušvitaš enginn frišarveršlaunahafi ķ raun, og aš žvķ leyti lķkur Pśtķn, aš bįšir hafa vafalaust margt į samviskunni eftir valdaferil žann sem aš baki er. Ég tel hvorugan góšan og Obama aš engu leyti skįrri, žvķ hręsnarar eru mér ekki aš skapi !

Hvenęr settu vesturveldin žaš fyrir sig, aš Jeltsin vinur žeirra veldi fyrrverandi KGB foringja sem eftirmann sinn, mešan haldiš var aš hann léti aš stjórn ? Var ekki George Bush eldri forstjóri CIA į sķnum tķma og halda menn aš hann hafi bara stundaš prédikanir į sunnudögum ķ žvķ starfi ?

Vesturveldin eru hnignandi aš įhrifum og umsvifum ķ veröldinni, Ég skil ekki hversvegna Rśssar gefa ekki bara skķt ķ višskiptin til vesturs og hętta aš einblķna śt um gluggann sem žangaš snżr ? Af hverju opna žeir ekki austurgluggann og hefjast handa viš aš margfalda višskiptin viš Kķna, Indland og önnur vaxandi Asķurķki ? Vęri žaš ekki žaš skynsamasta sem žeir gętu gert ķ nśverandi stöšu mįla, sem ętti žegar aš vera bśin aš sżna žeim og sanna - aš žeir geta ekki treyst į aš višskipti viš Vestur-Evrópurķkin og Bandarķkin geti gengiš fyrir sig meš ešlilegum hętti fyrir žį ?

Vladimir Pśtķn veršur ekki eilķfur frekar en ašrir valdhafar og vonandi eiga Rśssar eftir aš eignast sem fyrst frambęrilegri leištoga en hann. Sś žjóš sem öllum öšrum fremur bar žungann og erfišiš af žvķ aš bjarga Evrópu frį helvķti Hitlers og fęrši stęrstar fórnir ķ žeirri barįttu og įtti žannig stęrsta žįttinn ķ aš sigur vannst į nazistaskepnunni, į skiliš aš bśa viš betra lķfsöryggi en veriš hefur um hrķš, og vesturveldin eru langt frį žvķ aš vera allur heimurinn !

Ef śtsżn śr vesturglugganum veršur hindruš įfram af pólitķskum sjónhverfingum og višskiptažvingunum, mį žaš heita furšulegt ef Rśssar fara ekki śt ķ žaš aš opna austurgluggann upp į gįtt og leita sér višskipta ķ gegnum nżja śtsżn og nżja möguleika. Žaš er kannski einmitt nśna kominn sį tķmi aš best sé fyrir Rśssa aš hętta aš glįpa śt um vesturgluggann og fara aš sjį aš önnur tękifęri geta bošist ef žeir fara aš horfa meira śt um gagnstęšan glugga.

Aušvitaš žurfa žeir aš hyggja aš sinni framtķš eins og önnur rķki og tryggja hana sem best. Žaš gętu žeir kannski best gert meš žvķ aš mynda vęnleg višskiptatengsl į komandi įrum viš hin rķsandi veldi ķ austri !

 


"Viš erum fjölmenningarsamfélag" ?

Oft heyrir mašur žessa stašhęfingu sem er yfirskrift žessa pistils. Um daginn var hśn višhöfš enn einu sinni ķ umręšužętti ķ Kastljósi. Ég spyr hvenęr uršum viš fjölmenningarsamfélag, hvenęr samžykkti ķslenska žjóšin ķ frjįlsum almennum kosningum aš hér yrši upptekiš svokallaš fjölmenningarsamfélag ? Mér vitanlega liggur engin žjóšfélagsleg samžykkt aš baki žessari sķendurteknu stašhęfingu !

Og ég vil spyrja, er hęgt aš gjörbreyta samfélagslegum įherslum og gerš og grunni ķslensks žjóšfélags meš einhverjum hundakśnstum fįmennrar valdaklķku sem viršist aš mestu meš bęši augu sķn bundin viš sżn śt til Brussel, en sér lķtiš sem ekkert til mįla hér innanlands ?

Ég er ekki fjölmenningarsinni og verš žaš įreišanlega aldrei. Ég žekki fullt af fólki sem vill bara fį aš rękta ķslenska žjóšmenningu ķ friši į žeim grunni sem reistur var af fyrri kynslóšum. Žaš er aš minni hyggju fįtt ķ žessari svoköllušu fjölmenningu sem mun verša landi og žjóš til heilla ķ framtķšinni. Įvextir fjölmenningarstefnunnar eru žegar farnir aš birtast meš żmsu móti um alla Evrópu og žar er margt ķskyggilegt į ferš svo ekki sé meira sagt.

Mśslķmar ķ hundrašatali sem flykkst hafa frį frišsamlegum lķfskjörum ķ evrópskum löndum til aš berjast meš öfgahreyfingum heilags strķšs ķ Sżrlandi og vķšar, eru afsprengi og sjįlfgefin nišurstaša fjölmenningarstefnunnar – hins ósjįandi umburšarlyndis ! Framferši žeirra sżnir ljóslega viš hverju mį bśast, žegar fram ķ sękir, ķ evrópskum „heimalöndum“ žeirra. Žessir menn fóru hollustulausir viš žau lönd „aš heiman“ og koma enn skemmdari til baka !

Žaš hefur aldrei žótt vitręn afstaša aš fljóta sofandi aš feigšarósi, en žaš er einmitt žaš sem mörg Evrópurķki eru aš gera um žessar mundir og žar eru Noršurlöndin ofarlega į blaši. Žaš er fjölmenningarstefnan sem hefur į undanförnum įrum rist öryggishjśpinn öšru fremur frį žessum rķkjum og skiliš žau eftir berskjölduš į vķšavangi vitleysunnar fyrir hęttum sem nś vaša uppi. Žęr hęttur voru ekki įšur til stašar vegna žess aš žį voru rįšamenn vakandi fyrir hagsmunum landa sinna og žvķ sem dómgreindarlegast veršur talin ešlileg žjóšarheill !

Nś viršast sumir vilja rķfa allt nišur sem ętti aš eiga samleiš meš ešlilegri žjóšarheill. Žaš er stöšugt rįšist į allt varnareftirlit ķ žeim efnum, af žeirri įbyrgšarlausu menntaelķtu sem veitir fjölmenningar-stefnunni brautargengi, til aš auglżsa eigiš vķšsżni, frjįlslyndi og fordómaleysi. Žar er um aš ręša tękifęrissinnaš stundarhagsmunafólk sem alltaf er tilbśiš aš teyma žjóšfélagiš fram af ystu nöf og žykist svo eftir į žegar žaš sér illar afleišingarnar aldrei hafa komiš nįlęgt neinu. Žaš er fólkiš sem er svo haldiš af hinni samevrópsku kratabakterķu varšandi žessi mįl, aš žaš gleymir fyrir hverja žaš į aš starfa og veršur óžjóšlegt fyrir bragšiš. Fulltrśa slķkrar samfélagssżkingar viršist hęgt aš finna ķ öllum flokkum nś til dags !

„Viš erum fjölmenningarsamfélag“ segir žetta fólk ę ofan ķ ę, lķklega ķ žeirri von aš žaš geti kęft öll andmęli meš žvķ aš endurtaka žetta nógu oft. En žessi stašhęfing į sér enga lżšręšislega stašfestingu į Ķslandi og ég sem ķslenskur rķkisborgari neita aš taka hana gilda nema žjóšin stašfesti hana meš jįyrši ķ frjįlsum almennum kosningum !

Ég er sannarlega oršinn hundleišur į žeim lygafrösum og žvķ lżšskrumi sem er oršiš daglegt brauš hérlendis og hef megnasta ógeš į žeirri samtryggingarelķtu sem mylur allt undir sig ķ sölum valdsins hjį žessari litlu žjóš. Og ég spyr enn og aftur, ętlum viš aldrei aš eignast frambęrilegt forustufólk ?

Žaš er sama hvort um karl eša kellingu er aš ręša ķ opinberri stjórnmįlaumręšu dagsins, žar viršist allt hiš rįšandi liš ofurselt einhverjum sżndarveruleika sem į enga samleiš meš lķfi og starfi fólksins ķ landinu. Viš erum ekki stašfest fjölmenningarsamfélag, en žaš er svo aš sjį og heyra sem andi fjölmenningarstefnunnar hafi drottnaš į alžingi til margra įra og žvegiš śr žingmönnum alla sjįlfstęša, žjóšlega hugsun, svo žeir viršast haldnir af sķbylgjustefi sem gengur śt į eitt og tónar stöšugt : – Vegir liggja til allra įtta, enginn ręšur för !

Og žaš er kjarni mįlsins ! Fjölmenningarsamfélag er nefnilega stefnulaust višrini. Žaš sér vegi til allra įtta, en enginn žeirra ręšur för, ekki fyrr en eitthvaš tekur yfir sem markar įkvešna stefnu. Og žaš veršur lķka meš einhverjum hętti fyrr en sķšar. En žį er žaš spurningin, hvernig veršur sś yfirtaka, hvernig umpólast žjóšfélagiš žį, veršur žaš ķ formi borgarastyrjaldar, valdarįns eša hvernig gerist žaš - aš einhverjir taka völdin - ķ samfélagi sem snżst ekki lengur um hollustu viš sameiginleg gildi ?

Er ekki kominn tķmi til žess, aš menn geri sér almennilega grein fyrir žvķ hvaš fjölmenningarstefnan žżšir og til hvers hśn muni leiša fyrir land og žjóš - til lengri tķma litiš - ef fer sem horfir  ?

 


Ofbeldisverk bandarķskra lögreglumanna !

Žaš gerist alltof oft aš bandarķskir lögreglumenn reynast sekir um vķtaverš ofbeldisverk og stundum er eins og žaš aš grķpa til byssunnar sé jafn sjįlfsagt og žaš žótti ķ villta vestrinu į sķšari hluta nķtjįndu aldar. Žaš viršist ekki vera mikil tilhneiging aš rannsaka mįl eša vita hvernig ašstęšur eru, žaš er eins og žaš séu išulega fyrstu višbrögš laganna varša aš hefja skothrķš !

Og bżsna oft er žaš svo, aš žaš fólk sem veršur fyrir žessu ofbeldi, af hįlfu lögreglumanna ķ Bandarķkjunum, tilheyrir minnihlutahópum. Žar viršist helst um aš ręša fólk sem viršist hreint ekki eiga aš fį aš njóta ešlilegra frelsiskjara ķ margyfirlżstu landi frelsisins ! Hvķtir lögreglumenn eru oft sakašir um kynžįttahatur enda viršist mešferš žeirra į svörtum samborgurum išulega vera talsvert meira ķ ętt viš sušur afrķsku apartheid stefnuna en mannréttindaįkvęšin ķ hinni margrómušu bandarķsku stjórnarskrį.... Žaš eru vķša falleg orš höfš uppi viš en veruleikinn er oft allur annar og verri !

Žaš er eins og andi Ku Klux Klan svķfi enn vķša yfir vötnum ķ bandarķsku samfélagi og žaš ętlar aš ganga žar seint aš fį žann yfirlżsta skilning višurkenndan, aš borgarar landsins eigi aš bśa viš jafnan rétt įn tillits til hśšlitar. Sumir hafa gengiš svo langt aš spį žvķ, aš óeiršir vegna mismununar og ójafnašar muni fyrr en sķšar valda meirihįttar įtökum ķ Bandarķkjunum og jafnvel eyšileggja žetta mikla sambandsrķki innanfrį !

Žaš er vel hugsanlegt aš svo geti fariš, ef borgaraleg mismunun heldur įfram meš sama hętti og hingaš til. Alrķkisyfirvöldin viršast alltaf sein til aš taka į slķkum mįlum og oft er sem įkvešiš įhugaleysi liggi žar aš baki. Slķkt kann ekki góšri lukku aš stżra og fįtt viršist vera aš breytast ķ raun žó toppstykkiš fįi kannski um tķma aš vera svart !

Sem fyrr segir, eru žau farin aš verša nokkuš mörg, ofbeldisverkin sem unnin hafa veriš af lögreglumönnum ķ Bandarķkjunum, og sjaldnast hefur veriš gert mikiš ķ žvķ aš rannsaka slķk mįl vandlega og taka į žeim meš žį hugsun aš leišarljósi aš fyrirbyggja aš žau endurtaki sig. Oftast viršist tilhneigingin vera sś aš žagga mįl af žessu tagi nišur og sleppa žeim lögreglumönnum sem brotiš hafa af sér ķ žessum efnum. Aš lśberja menn meš žeim hętti sem gert var viš Rodney King eša skjóta unglingsdrengi śr vissum žjóšfélagshópum į fęri, viršast ekki vera taldir svo miklir glępir - af sumum stjórnvöldum žar vestra, aš refsa beri fyrir žį !

Oft hefur žvķ veriš haldiš fram aš ofbeldishneigšir einstaklingar sękist eftir aš komast ķ lögregluna, til aš geta žjónaš ešli sķnu undir vernd laganna. Žaš kemur vķša fram ķ vestramyndum aš bżsna margt er oft lķkt meš glępamönnunum og lögreglumönnunum. Skyldi žaš ekki hafa veriš nokkuš ķ takt viš veruleikann sjįlfan og innfęddum framleišendum slķkra mynda vera nokkuš vel kunnugt um hvernig bandarķskar ašstęšur hafi veriš og séu kannski enn ķ slķkum efnum ?

En žó breytnin sé ef til vill ķ mörgu hlišstęš, er ofbeldi lögreglumanna hinsvegar lögvariš og ekki ótrślegt aš margir hafi komist upp meš ótilhlżšilega framkomu meš žvķ aš skipa sér ķ rašir lögreglumanna og nķšast sķšan į samborgurum sķnum ķ nafni laganna !

Slķkt žekkist aušvitaš vķšar en ķ stjörnurķkjunum, en ef bandarķska lögreglan hefši veriš og vęri til fyrirmyndar meš žessa hluti, hefši žaš įtt aš geta skilaš sér til eftirbreytni um allan heim. Slķkt er įhrifavald Bandarķkjanna og hefur lengi veriš. Aš minnsta kosti hefur aldrei vantaš aš nógir séu til aš apa eftir flestum žeim ósišum sem įtt hafa upphaf sitt žarna vestra og fariš sķšan hamförum um allan heim, sumir af žvķ tagi aš žaš hefur oršiš öllu mannkyni til skammar !

Almennt er tališ aš óeirširnar ķ Los Angeles žar sem 53 manneskur voru drepnar og yfir 2000 manns sęršust, meira en 7000 eldar brutust śt og fjįrhagsskaši varš upp į meira en milljarš dala, hafi orsakast af misžyrmingum lögreglunnar į Rodney King. Kalla žurfti hervald til svo hęgt vęri aš stilla til frišar. Slķkar afleišingar getur žaš haft žegar nokkrir menn ķ įbyrgšarstöšum, varšandi žaš aš halda uppi lögum og reglu, hegša sér žveröfugt viš žaš sem žeir ęttu aš gera !

Į netinu er hęgt aš nįlgast lista yfir tilfelli lögregluofbeldis ķ Bandarķkjunum, žar sem unnt er aš gera sér nokkra hugmynd um žaš hvaš žetta eru mikil vandamįl žar og hvernig yfirvöld vestra hafa hingaš til brugšist viš žeim. Eftir reynslunni aš dęma viršist ólķklegt aš lögreglumenn og ašrir ķ įbyrgšarstöšum žar séu mjög mešvitašir um žį stašreynd aš – meš lögum skuli land byggja - !

Lögreglumenn sem eru alvopnašir, ganga meš manndrįpsvopn dags daglega viš störf sķn, munu alltaf ķ einhverjum tilfellum fremja ofbeldisverk. Žaš er reynslan og hér į Ķslandi mun žaš ekki verša į neinn hįtt öšruvķsi. Žvķ er žaš stór lišur ķ žvķ aš halda réttu og manneskjulegu sambandi milli lögreglunnar og borgaranna aš foršast villta vesturs uppstillingar af öllu tagi !

Ef sérstakt hęttuįstand skapast, er sjįlfsagt aš hafa sérsveit til stašar sem getur gripiš inn ķ. En slķk sveit žarf lķka aš vera žannig śr garši gerš aš žar sé full viršing borin fyrir mannslķfum og reynt meš öllum rįšum aš foršast žaš aš drepa menn žvķ slķkt framferši skapar sįr ķ samfélaginu, sįr sem gróa seint eša aldrei !

Vonandi berum viš Ķslendingar gęfu til aš halda samfélagi okkar sem lengst fjarri žeim ófögnuši sem fjallaš er um ķ žessum pistli!

 

 


Litli fingur aurapśkans - sjįlfstęšisflokkspassinn !

En hvaš žaš er ónįttśruleg nišurstaša, enda fędd af sérgęšingsanda sjįlfstęšisflokksins, aš ętla aš lįta žjóšina borga fyrir aš fį aš sjį sķnar eigin nįttśruperlur. Og žetta er flokkurinn sem segist yfirleitt berjast fyrir lękkun skatta. Og svo į aš skattleggja almenning ķ landinu meš žessum hętti ?

Ég spyr, hefur ķslenskur almenningur valdiš einhverjum sérstökum įtrošningi į umręddum stöšum ? Er žaš ekki viškoman utan frį sem gerir žaš, fólkiš sem kemur hingaš frį öšrum löndum, žśsundum saman, er žaš ekki žaš sem veldur žessum allt of mikla įtrošningi !

Og ęttu žį ekki žeir sem eru gerendur aš žessu įsamt žeim sem eru aš gręša į žessum hlutum aš greiša fyrir įtrošninginn ? Allt feršamįlabatterķiš sem vill bara stinga hverri krónu ķ vasann en ekki borga fyrir neitt, vill bara plśsa og enga mķnusa !

Ę, ekki fara aš tala um hvaš žjóšin gręši į žessu, žaš er ekki mįliš, žaš er ekki žaš sem er höfušatrišiš, ašalmįliš er miklu frekar, eins og löngum įšur, aš hygla einkaašilum – aš žessu sinni ķ feršamennsku - į kostnaš žjóšarinnar. Aš žjóšin borgi sérskatt en einkaašilarnir fitni eins og svķn !

Svo er žetta nafn nįttśrupassi alveg fįrįnlegt ! Žaš mętti halda aš žetta vęri eitthvaš sem menn žyrftu aš hafa meš sér į fund léttlętiskvenna ? Aušvitaš ętti žetta aš heita einhverju öšru nafni sem undirstrikaš gęti beinskeytt hvaš žarna er į feršinni, sem nżr kafli ķ aukinni skattheimtu !

Žaš mętti kalla žetta sjįlfstęšisflokkspassann eša skattinn, svo žaš gleymist nś ekki hver flokkurinn var sem kom žessu į, jį eša Ragnheišarpassann, svo žaš minni į rįšherrann sem žjónustaši grįšugt sérhagsmunališiš meš žessu undir yfirskini žjóšaržarfar. Žaš vęri gott aš hafa žaš į hreinu svona seinna meir, žegar mikill meirihluti žjóšarinnar veršur farinn aš skilja hvķlķk della žetta var og rangt aš byrja į žessu. Žetta mun nefnilega vefja upp į sig vitleysuna og hlaša skömm ofan į skömm !

Žaš hafa fyrr veriš teknir upp skattar sem hafa įtt aš vera um takmarkašan tķma, vegna einhverra tķmabundinna ašstęšna, en nišurstašan hefur oftast oršiš sś aš žeir hafa oršiš fastir ķ kerfi sem heimtar alltaf meira og meira fé til sinna žarfa žó žaš skili sér oftast afar illa til fólksins og almenningsžarfa. En į Ķslandi er fjįrheimta til hyglingar einkaašilum alltaf sett fram undir žvķ fororši aš žaš sé veriš aš gera eitthvaš fyrir žjóšina. Slķkar įlögur byrja alltaf meš blekkingar-ašferšum !

Žetta nįttśrupassadęmi gęti veriš litla fingurs byrjunin į žvķ aš žjóšinni verši bara śthżst frį sķnum nįttśruperlum fyrir fullt og allt. Aš aušmenn kaupi upp fossa og flottar lendur og svo komi ķgildi hinna amerķsku skilta upp hér og žar um Ķsland : „No Trespassing !“, „Private property !“ and so on !

Jį, žį veršur gaman aš eiga heima į Ķslandi eša hitt žó heldur žegar ALLT er endanlega oršiš FALT og uppkeypt og komiš ķ eigu ķslenska blóšsuguašalsins, kvótagreifanna, landgreifanna, fjįrmįlamafķunnar, skilanefndasjakalanna og kerfissóšanna og allra erlendra félaga žeirra !

Ķslenskur almenningur veršur žį nįttśrulega rśinn öllu nema kannski sinni eigin innanhśšar nįttśru – ef hśn veršur žį ekki lögheft eins og ķ gamla daga, žegar fįtękt fólk mįtti helst ekki fjölga sér, svo žaš kęmi ekki óorši į sveitina eša hreppinn, aš įliti drullusokkanna sem réšu į žeim tķma og nķddust į öllum smęlingjum mannlķfsins !

Žaš er vitaš mįl aš skattur sem sjįlfstęšisflokkurinn vill koma į, er til aš styšja einkaframtakiš į kostnaš almennings. Žannig hefur alltaf veriš haldiš į mįlum af hįlfu Stóra žjóšarógęfuflokksins. Komugjald til landsins vęri miklu rökréttari leiš, žvķ žį vęru žeir aš borga sem ęttu aš gera žaš, en žaš vilja fjarstżršir valdamenn ekki heyra og bera jafnvel fyrir sig aš reglur erlendis frį komi ķ veg fyrir žaš.

En žaš er virkilega skrautleg afsökun frį valdhöfum sem hafa brotiš reglur erlendis frį hvenęr sem žaš hefur žjónaš sérhagsmunum einkavinanna hérlendis. Sś spurning liggur lķka ķ loftinu - hverjir skyldu nś halda ķ raun og veru um taumana ķ žessu skķtamįli sem er aušvitaš kallaš žjóšžrifamįl ?

Ég myndi aldrei fara į Žingvöll og borga fyrir žaš ! Ef žetta er nįttśruperla žjóšarinnar žį į mér sem Ķslendingi aš vera frjįls aš fara į Žingvöll hvenęr sem ég vil. Og ég vil ekki vera aršręndur į slķkum staš. Ef žaš į aš fara aš selja ašgang aš svona stöšum žį hętta žeir aš vera nįttśruperlurnar OKKAR, žį glata žeir smįm saman gildi sķnu ķ augum fólks, žį verša žeir bara nįttśruperlurnar ŽEIRRA, ašilanna sem stefna aš žvķ aš koma sem vķšast upp skiltunum BANNAŠUR AŠGANGUR – og žį er įtt viš aš venjulegt fólk eigi ekki aš ganga žar um – authorized persons only – takk fyrir !

Viš borgum skatta og skyldur sem ķslenskir borgarar, en skattur af žessu tagi, višbótarskattur, į žjóšina fyrir įtrošning annarra, er óžjóšleg krafa og runnin undan rifjum žeirra sem aurapśkinn į meš hśš og hįri. Žaš viršist sem gręšgishugsunin frį fyrirhrunsįrunum sé enn aš velta sér į Valhallarplussinu ?

Žaš į aš senda nįttśrupassann, sjįlfstęšisflokkspassann, Ragnheišarpassann, hvaš sem menn vilja kalla žessa dellu, žangaš sem menn sendu žegnskylduvinnuna į sķnum tķma, inn ķ fortķšina meš stimplinum - VĶTI TIL VARNAŠAR !

Enginn veršur af žvķ sęll

eftir reglugeršum,

aš lifa hér sem lotinn žręll

meš landsins žunga į heršum !

 


Hugleišingar um flokk sem senn veršur 100 įra !

Žaš hefur vakiš athygli margra glöggra manna og umręšu ķ žvķ sambandi, hvaš Framsóknarmenn nś į dögum viršast gjarnir į aš semja viš sjįlfstęšismenn um samstarf, hvort sem er į žjóšmįlasviši eša sveitarstjórnarstigi.

Sumir vilja meina aš žetta sé oršiš eitthvaš įvanabundiš ferli frį įrum rķkisstjórnar-samstarfs flokkanna, žegar Framsókn varš svo skilmįlalaus taglhnżtingur sjįlfstęšisflokksins, aš žaš lį viš aš hśn hyrfi eftir efnahagshruniš.

Sś śtreiš var aš margra mati veršskulduš afleišing af žessari fķkn flokksins til hęgri. En Framsókn hefur svo sem oft og einatt veriš gripin af hęgri fķkn ķ įranna rįs, en žį var žaš kannski öllu frekar į sjįlfsköpušum forsendum.

En samstarf Framsóknar viš sjįlfstęšisflokkinn į įrunum 1995 til 2007 virtist eiga sér staš meš žeim hętti aš Framsókn lagšist alveg undir stefnu sjįlfstęšismanna, en lagši sķna stefnu nišur eša til hlišar. Frjįlshyggjuandinn drap nįnast samvinnuhreyfingarandann ķ Framsókn į žessum įrum og žaš var vont mįl.

Žį var flokkurinn sannarlega ekki aš vinna ķ anda žeirrar stefnu aš setja manninn og velferš hans ķ öndvegi og hreint ekki ķ žeim gķr sem fylgdi félagshyggjubrautum.

Samvinnuhreyfingin var góš hreyfing mešan hśn var og hét og til mikilla žjóšžrifa lengi framan af, en žegar menn eins og Hallgrķmur Kristinsson féllu frį, komu ašrir inn ķ hreyfinguna sem höfšu ekki hugsjónaeldinn ķ sér gagnvart almennri starfsemi uppbyggingar og mannžroska. Žeir sem į eftir komu voru margir hverjir fyrst og fremst kjötkatla-hugsandi eiginhagsmunamenn af peningapśkageršinni alręmdu.

Sumir žeirra sįu Bandarķkin ķ dżršarljóma almęttis aušsins og žjónušu miklu frekar einhverjum sjónarmišum gullkįlfshyggjunnar en hugsjónum sem tengdust samvinnuhreyfingunni. Og jafnframt žvķ sem afętunum fjölgaši innan SĶS fjaraši žar undan heilbrigšum višmišum. Sķšast var svo komiš aš Sambandiš tórši aš heita mįtti ašeins sem lifandi lķk į forsendum banka og pólitķskrar samtryggingar.

Žį var stutt ķ endalokin en einhvernveginn virtust menn žó ekki geta lesiš rétt ķ žann lęrdóm sem hin margvķslegu mistök og afvegaleišsla frį hugsjónum bjó yfir. Žaš var bara lįtiš sem žaš sem geršist hefši ekki getaš fariš öšruvķsi. En žaš er alrangt mat į žvķ sem įtti sér staš. Įstęšan fyrir óförunum var fyrst og fremst fólgin ķ sérgęšingshętti sem ól ķ sér marghįttuš svik viš góšan mįlstaš.

Hugsjónir samvinnuhreyfingarinnar voru žannig ķ raun sviknar af żmsum žeim sem įttu aš telja žaš sitt heišurs verkefni aš verja žęr og halda žeim į lofti. Žannig vann uppdrįttarsżkin sitt verk og eyšilagši į tiltölulega skömmum tķma žessa įgętu hreyfingu. Eyšingin kom innanfrį. Žaš kom annar andi ķ bęinn og lagši hann undir sig – illu heilli !

Félagshyggjuhreyfing mį aldrei undir neinum kringumstęšum verša grįšugum Mammonsöflum aš brįš og fara aš aršręna fólkiš meš sama hętti og žeir sem hśn var ķ upphafi stofnuš til aš berjast gegn !

Framsóknarflokkurinn hafši meš pólitķskum hętti mikil įhrif į Sambandiš lengi vel og Sambandiš į flokkinn. Žegar Sambandiš var fariš aš ganga fram ķ anda sem var ķ raun öfugur viš upphafleg stefnumiš žess, įnetjašist flokkurinn žeim anda į margan hįtt ķ svipušum męli og žaš eitraši margt og skemmdi.

Kannski var ein afleišing žeirrar eitrunar, stefna sś eša öllu heldur stefnuleysi sem flokkurinn tók upp og višhafši į Halldórstķmanum, žegar enginn fór aš geta séš aš Framsóknarflokkurinn vęri neitt annaš en śtibś frį sjįlfstęšisflokknum.

Į žeim tķma sló Framsókn nokkuš afgerandi met Alžżšuflokksins ķ ķhaldsžjónkun og höfšu žó fęstir gert žvķ skóna aš nokkrir gętu gengiš žar framar en kratar.

Nś žegar styttist ķ aldarafmęli Framsóknarflokksins er leitt til žess aš vita og einkum fyrir žjóšholla félagshyggjumenn, aš flokkurinn sé enn ekki laus viš žann hvimleiša anda sem lagši hér fjįrmįlakerfiš ķ rśst og eyšilagši hag žśsunda Ķslendinga. Uppgjör flokksins viš hruniš bķšur enn sķns tķma !

Žaš viršist nefnilega oršiš illleysanlegt vandamįl ķ Framsóknarflokknum hvaš undirlęgjuskapurinn gagnvart sjįlfstęšisflokknum er bśinn aš festa žar miklar rętur. Halldórsarfurinn er žar sżnilega flokknum enn tilvistaržungt tjóšurband !

Žaš viršist til dęmis ekki skipta mįli žó nišurstöšur kosninga undirstriki meirihlutavilja kjósenda til žess aš Framsókn leiši mįl ķ sveitarstjórnum ķ einstökum hérušum. Žrįtt fyrir slķk śrslit viršast Framsóknarmenn viš slķkar ašstęšur hafa rķka tilhneigingu til aš bjóša sjöllum aš stjórna meš sér !

Ekki held ég aš slķk afstaša verši til žess aš efla stušning viš Framsóknarmenn ķ framhaldi mįla, žvķ žegar žannig er į mįlum tekiš, virkar žaš bara eins og žeir treysti sér ekki til aš bera įbyrgšina af stjórnun mįla einir og til hvers er žį veriš aš kjósa slķka menn ?

Margir litu svo į eftir hruniš aš Framsóknarflokkurinn vęri aš ljśka sinni sögu, enda vęri hann śrelt fyrirbęri ķ nśtķma pólitķk. Žaš er hinsvegar aldrei aš vita hvaš gerst getur og heldur hefur flokkurinn sótt ķ sig vešriš upp į sķškastiš og nįš aš fį aftur višurkennda hlutdeild ķ umręšu mįla į stjórnmįlasvišinu.

En ętli Framsóknarflokkurinn aš treysta undirstöšu sķna almennilega, gerir hann žaš įreišanlega ekki meš stöšugri žjónkun viš sjįlfstęšisflokkinn. Žaš er vķsasti vegurinn til aš hamla eigin gengi og falla aftur ķ verši į męlistiku kjósenda !

Žaš er von mķn aš Framsóknarmenn um land allt įtti sig į žvķ žegar kemur aš įrinu 2016, aš sį merki įfangi sem felst ķ hundraš įra samfelldri flokkssögu, į lķf sitt og kjarna ķ žeirri hugsjónabjörtu félagshyggju sem flokkurinn stóš fyrir hér įšur fyrr og žeim einlęga samvinnuhreyfingaranda sem bjó ķ Framsóknarfólki til sjįvar og sveita fyrr į įrum. Žar viršist enn sį lķfskraftur til stašar, sem getur gefiš - žessum tilvistarruglaša flokki sķšustu įra - aftur trausta undirstöšu og fullt verkefni til starfa fyrir žjóš og land um ókomin įr !

Įn tengsla viš žann lķfskraft, getur flokkurinn aldrei oršiš žaš sem hann ętti aš vera né meš trśveršugri mįlafylgju sett manninn og velferš hans ķ öndvegi ķ žessu landi !

 

 


Óvinafagnašarofsi skįldsins !

Einar Kįrason er einn af seinni tķma rithöfundum okkar sem hefur öšlast mikla višurkenningu og lķkast til aš veršleikum. Skįldverk hans žarf ekki aš kynna ķslenskri žjóš svo žekkt eru žau mörg hver. En žaš er nś svo meš okkur mennina aš öllum getur oršiš į og stundum veršur jafnvel fimustu oršgörpum fótaskortur į tungunni eša žį aš žeir missa stjórn į skapi sķnu og žį verša slysin.

En ķ staš žess aš jįta hreint og beint gerša vitleysu, fara menn išulega śt ķ žaš aš afsaka mįliš og žį vill žaš oftast verša meš heldur klaufalegum hętti.

Ég hygg aš Einari vini okkar hafi oršiš žetta į um daginn. Hann sagši dįlķtiš stór orš um dįlķtiš stóran hóp fólks ķ landinu. Svo žegar višbrögšin uršu nokkuš mikil og sennilega meiri en Einar hefur bśist viš, bašst hann aš lokum afsökunar į „litlum pistli“ og sérstaklega lķklega oršinu „landsbyggšarhyski“ sem kom fyrir ķ texta hans !

Žaš sjį žaš nįttśrulega allir aš pistill sem flytur slķka umsögn er ekki lķtill aš efni og kannski sżnir hann lķka hvernig sumir sem bśa į tilteknu horni landsins tala stundum nišur til fólks śti į landi. Einar Kįrason er žaš vanur žvķ aš fjalla um texta aš žaš žarf lķklega hvorki aš segja mér né öšrum aš hann hafi ekki vitaš hvaš hann var aš skrifa !

En žarna ruddist hann fram į ritvöllinn, heldur herskįr og aš žvķ er virtist reišur, kannski veriš bśinn aš liggja eitthvaš yfir Sturlungu, įšur en hann rauk ķ aš skrifa žennan pistil sinn, og žar meš hugsanlega tekiš óheppilegt miš af framkomu sumra „höfšingjanna“ žar.

En žetta upphlaup Einars er bara nokkuš sem snżr til hans aftur meš neikvęšum hętti. Hann leggur meš svona framgangi ašeins vopn ķ hendur žeim sem helst er kannski lķtiš um hann gefiš, og sś skįlmaldarhneigš sem viršist hafa drottnaš yfir skilningarvitum hans viš ritun umrędds pistils, hefur greinilega leitt hann dómgreindarlega afvega.

Ég finn dįlķtiš til meš skįldinu af žeim sökum, žvķ aš Einar Kįrason er nefnilega bśinn aš gera margt gott fyrir okkur sem höfum gaman aš góšri ritmennt og aušvitaš viljum viš aš honum vegni vel og hann kunni sem best viš sig į mešal okkar og fari ekki – eins og sumir ašrir - aš finna sig uppi į ofurhįu fjalli og fari žašan aš tala nišur til okkar hinna !

Og ég get alveg bętt žvķ hér viš, aš ég ętti kannski ekkert aš vera aš skrifa neitt sérstaklega um žetta mįl. Žaš hafa Kįri Gunnarsson og Siguršur Siguršarson gert meš prżšilegum hętti og žarf žar ķ sjįlfu sér engu viš aš bęta, en samt ętla ég nś aš leyfa mér aš leggja orš ķ belg, ekki sķst vegna žess aš ég į nś aš heita hluthafi ķ tilteknu hyskismengi, žaš er aš segja landsbyggšarmašur !

Ķ fyrsta lagi finnst mér įstęša til aš kveša eina vķsu beint til Einars Kįrasonar :

Óvinafagnašur er žaš klįr

Einar – aš žylja slķkar spįr,

jafnvel žó mašur sé svaka sįr,

žvķ svoleišis kallar bara į fįr !

Og ķ öšru lagi finnst mér įstęša til aš kveša ašra vķsu beint til Einars Kįrasonar :

Žaš er nś Ofsi Einar minn

sem śthśšar dómgreind žinni,

aš meiša ķ orši mannskapinn

sem męlist į landsbyggšinni !

Og ķ žrišja lagi finnst mér įstęša til aš kveša žrišju vķsuna beint til Einars Kįrasonar:

Vont er aš Skįld meš skerpu og dug

skammist ķ fólki af reišum hug,

og taki upp į žvķ meš töktum žings

aš tala nišur til almennings !

Og ķ fjórša og sķšasta lagi vil ég kveša UM Einar Kįrason eftirfarandi vķsu:

Oršsins listir Einar kann,

ęfšur mjög ķ sproki.

En stundum sżnist svķfa į hann

Samfylkingarhroki !

Og kannski var žaš helsta įstęšan fyrir žvķ aš Einar vinur okkar hoppaši svona upp og tapaši sér eitt augnablik ! Hroki er alltaf slęmur hvar sem hann kemur fram ķ mannlegum samskiptum og žetta afbrigši hans sem lķklega hrjįir Einar er af mörgum tališ sérstaklega illvķgt og hjį sumum allt aš žvķ ólęknandi !

Vonandi er žó sżkingin ekki komin į svo hęttulegt stig hjį okkar manni og megi hann sem fyrst finna sér einhver bótalyf viš žessum fjanda og lifa svo eins og batnandi menn gera, sem įtta sig allt ķ einu į žvķ aš žeir eiga vini um allt land sem įstęšulaust sé aš óvirša !

Ég ętla svo aš ljśka žessum - litla pistli - meš einni saklausri višbótar-vķsu :

Žó margur skjóti fast – ķ geši grettur,

og grafi undan stošum betri vonar,

lifa mun og leiša hjį sér slettur,

landsbyggšarhyski Einars Kįrasonar !

 

 


Höfundur

Rúnar Kristjánsson
Höfundur er húsasmiður og býr á Skagaströnd.

Eldri fęrslur

Nóv. 2018
S M Ž M F F L
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (18.11.): 0
  • Sl. sólarhring: 4
  • Sl. viku: 326
  • Frį upphafi: 0

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 205
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband