Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

“Nįlarauga Fjįrmįlaeftirlitsins !”


Nśverandi forsętisrįšherra hefur lżst žvķ yfir aš hann beri fullt traust til Fjįrmįlaeftirlitsins og talar kokhraustur um aš fįtt fari ķ gegnum nįlarauga žess !

Heyr į endemi, verš ég nś aš segja. Hver annar myndi taka žannig til orša varšandi Fjįrmįlaeftirlitiš en einmitt umręddur mašur ?

 

Žaš er kunnara en frį žurfi aš segja, aš allir sem glata trausti verša aš vinna sér žaš aftur. Fjįrmįlaeftirlitiš glataši trausti žjóšarinnar ķ hruninu og hefur enganveginn endurheimt žaš aftur. Almennir borgarar ķ žessu landi eru heldur ekki hįlfvitar žó rįšamenn tali oft žannig aš halda mętti aš žaš vęri skošun žeirra !

 

Eftirlit meš fjįrmįlaumsvifum manna var fyrir hrun ķ hreinu skötulķki eins og flestir vita og öryggiš sem viš įttum aš bśa viš reyndist falskt. Samt hafši žjóšin žurft aš borga bżsna mikiš ķ gangandi gjöldum fyrir žetta ętlaša öryggi, til žess eins aš halda uppi handónżtu varnarkerfi. Nišurstašan eftir hrun varš žvķ sś aš allt traust fór lóšbeint til fjandans og žar er žaš – aš minni hyggju - enn !

 

Ekkert ķ kerfinu hefur endurheimt žetta traust og sįralķtiš veriš gert ķ žvķ aš kalla žaš heim śr höndum Kölska. Žegar óvęran kemur upp į yfirboršiš eins og ķ hruninu er lķtiš sem ekkert gert ķ alvöru til uppbyggilegra endurbóta. Žaš er bara skipt um fólk ķ toppsętum og svo situr allt viš žaš sama !

Žaš er svona eins og žegar skipt er um einręšisherra ķ Afrķku. Žegar einhver er oršinn svo óvinsęll aš enginn vill hafa hann lengur, er honum laumaš śt um bakdyrnar og sagt aš fara til Sviss og annar settur ķ sętiš. En hver segir aš breyting af slķku tagi sé til einhverra bóta og traustiš komiš aftur ? Sennilega enginn nema žį menn eins og nśverandi forsętisrįšherra sem hafa aš žvķ er viršist tröllatrś į (sér) žjónustu-hlutverki kerfisins !

 

En žaš er nś svo aš Ķslendingum allflestum hugnast žaš ekki aš fjįrfestar meš skuggalega fortķš eignist hér banka og önnur valdatól og geti kannski nįš slķku kverkataki į afkomumįlum žjóšarinnar aš frelsi okkar og sjįlfstęši sé ķ hęttu.

Og žvķ vaknar ešlilega sś spurning, hvernig haldiš sé į raunverulegu eftirliti žessara mįla af hįlfu rķkisins og af hverju ekki sé hęgt aš byggja hér upp traust eins og ętti aš gilda mešal sišašra manna ?

 

Kannski er ein skżringin sś aš mešan almenningur er öryggislaus og treystir ekki eftirlitskerfinu, tala ęšstu rįšamenn um žaš sama kerfi sem sannkallaš nįlarauga nįkvęmninnar ?

Žaš mį žvķ ętla aš žeir tali śt frį öšrum hagsmunum en hagsmunum almennra borgara og leištogar sem eiga ekki hagsmunalega samleiš meš almennum borgurum munu seint verša taldir trśveršugir talsmenn trausts og öryggis !

 

Aušvitaš er ekkert nįlarauga til ķ žessu samhengi žvķ traustiš hefur enganveginn veriš endurheimt. Mešan svo stendur, liggur ljóst fyrir aš nśverandi rķkisstjórn getur hvorki bošiš upp į višreisn né bjarta framtķš, hvernig svo sem hjalaš er og talaš af hennar hįlfu viš blekkingaborš stjórnmįlanna !


Viš lęstar dyr

 

Svo margur hefur oršiš viš lęstar dyr aš liggja

ķ lķfi sķnu öllu og hvergi elsku mętt.

Aldrei, aldrei fengiš eitt andartak aš žiggja

žį įst sem best ķ mótlętinu huggaš fęr og grętt.

 

Svo margur lęstur śti frį lķfsins bestu gęšum

er lamašur og sleginn og fęr ei notiš sķn.

Liggur bara ķ kulda sem rekur yl śr ęšum

og aldrei fęr žar vistir sem blessuš sólin skķn.

 

Slķkt ranglęti ķ engu er unnt aš sjį og veita

žvķ įfram žögult fylgi meš augu sįlarblind.

Žeir menn sem illum hlutum ķ hagstjórn sinni beita

žeir hljóta žó aš vita aš žaš er blóšug synd.

 

Žį ręšur bara hatur og reiši ķ öllum mįlum

sem ristir djśpt ķ hjartaš og tekur fyrir völ.

Og žannig oft er haldiš žvķ helvķti aš sįlum

sem heldur uppi stöšu sem gerir lķf aš kvöl.

 

Opnum, opnum dyrnar, svo enginn žurfi aš lķša,

allir verša aš geta ķ kęrleikanum męst.

Tökum höndum saman um lķfsins veröld vķša

svo verši aldrei framar į žjįša dyrum lęst !

 

        ooooOoooo


Į aš slį skjaldborg um ķslenska rįšamenn ?

 

Nś hefur forseti Ķslands Gušni Th. Jóhannesson lįtiš hafa eftir sér aš Landsdómur sé śrelt og fornt fyrirkomulag og hreint ekki bošlegt į okkar stórfrjįlsu tķmum !

Og hann segir reynsluna af beitingu dómsins hafa sżnt žetta !

Žarna talar forsetinn į žį lund sem bśast mį viš af honum, hann er ljśfmenni sem vill hafa alla góša og sįtta. Hann talar hinsvegar ekki um mįlsmešferšina ķ Landsdómsmįlinu, enda myndi hann žį trślega styggja marga. En žar komu žau vinnubrögš fram sem eyšilögšu alla ešlilega nišurstöšu. Žingmenn tóku nįnast alfariš og eingöngu flokkslega afstöšu til mįlsins og žar meš fór allt ķ vitleysu !

 

Ég held aš enginn af žeim sem į sķnum tķma stóšu aš lagaįkvęšunum um Landsdóm hefši getaš ķmyndaš sér aš žingmenn brygšust viš meš žeim hętti sem žeir geršu. Įkvęšin um Landsdóm byggšust įreišanlega af žeirra hįlfu į žjóšlegri sżn og ęttjaršarhollustu og įttu aš undirstrika įbyrgš žį sem hįttsettir menn hlytu aš bera og ęttu aš bera gagnvart landi og žjóš. Hver rįšamašur sem sannanlega bryti gegn žjóšar-hagsmunum Ķslands žyrfti aš vera įbyrgur gerša sinna !

 

Hefšu žingmenn sżnt žjóšlega įbyrgšartilfinningu ķ mįlinu, eins og mér sżnist til aš mynda aš fjórir žingmenn Samfylkingarinnar hafi gert, hefši nišurstaša Landsdóms vęntanlega oršiš allt önnur og hann virkaš sem sį öryggisventill gegn įbyrgšarlausum vinnubrögšum rįšamanna sem honum var ętlaš aš verša.

Žį vęrum viš kannski ekki enn ķ dag meš hįttsett fólk ķ stjórnkerfi og bönkum sem žarf aš vera į grķšarhįum launum vegna įbyrgšarinnar sem er sögš vera aš sliga žaš, įbyrgšar sem reynist svo ekki tśskildingsvirši žegar ętlast er til aš žetta sama fólk axli hana !

 

Eiga menn sem eru svo hįttsettir og valdamiklir, aš žeir geta fariš meš heilt žjóšfélag til fjandans į skömmum tķma, ekki aš bera neina įbyrgš į gjöršum sķnum ?

Hvernig vęri nś aš fella nišur alla refsilöggjöf gegn almennum borgurum žessa lands, er hśn žį ekki lķka śrelt og forn ? Hvaš skyldi forsetinn segja um žaš ?

Eša į venjulegt fólk bara aš vera įbyrgt gerša sinna ķ žessu landi ? Į žannig aš byggja žetta land meš lögum, eiga valdamenn aš vera stikkfrķ ?

 

Rįšamenn hafa svo sem oft gengiš fram af Ķslendingum meš hįttsemi sinni. Smišur Andrésson hiršstjóri og Jón lögmašur skrįveifa voru rįšamenn sķns tķma og ekkert dómsvald til gegn yfirgangi žeirra. En žjóšin stofnaši žį til Landsdóms yfir žeim į Grund ķ Eyjafirši og hreinsaši óvęruna af svišinu !

Į hlišstęšan hįtt var settur į fót Landsdómur yfir Lénharši fógeta og Jón Gerreksson og sveinar hans fengu lķka aš reyna aš Ķslendingar sęttu sig ekki viš allt !

 

Meš žvķ aš nefna žessi dęmi er ég aušvitaš ekki aš segja aš menn eigi aš grķpa til žvķlķkra rįša nś į dögum, en enn ķ dag ęttu rįšamenn samt aš hafa žaš hugfast aš žaš er ekki hęgt aš fara meš almenning į Ķslandi eins og réttindalausan skręlingjalżš, eins og undirmįlsfólk sem į bara aš žegja og hlżša og bera byršarnar og syndagjöldin af axarsköftum žeirra og mistökum sem hęst hafa hreykt sér !

Žaš er fullkomlega ešlilegt og sanngjarnt aš lög séu fyrir hendi um žaš aš rįšamenn séu og eigi aš vera įbyrgir gjörša sinna eins og ašrir ķ landinu !

 

Viš Ķslendingar gengum ķ gegnum efnahagshrun žar sem aumingjadómur stjórnvalda var ein meginįstęšan fyrir óförunum, žvķ enginn virtist hafa veriš į verši fyrir žjóšarhag - ķ hęttunni mišri. Og hvaš geršist, almenningi ofbauš svo aš gripiš var til byltingarašgerša meš bśsįhöldum meš žeim afleišingum aš rķkisstjórn meš ęrinn žingmeirihluta féll !

Eitthvaš ęttu nś menn į žingi og vķšar aš lęra af žvķ sem žį geršist svo sagan endurtaki sig nś ekki og kannski žį meš enn harkalegri hętti !

 

Žegar ég heyrši orš forsetans um Landsdómsmįliš varš mér hugsaš til hįšsįdeilu Erasmusar žar sem hann lét Jślķus II pįfa nżlįtinn eiga ķ oršaskaki viš Lykla-Pétur viš dyr Himnarķkis. Pétur vildi nefnilega ekki hleypa pįfanum inn !

Jślķus pįfi er lįtinn segja žar aš pįfi megi gera žaš sem honum sżnist žvķ ekkert vald sé yfir honum. Hann hafi öll rįš ķ hendi sinni og žurfi ekki aš bera neina įbyrgš į gjöršum sķnum. Eiga ķslenskir rįšamenn kannski aš vera ķ svipašri stöšu og žar er lżst ?

 

Eins og ég hef žegar sagt ķ žessum pistli, er Gušni Th. ljśfur mašur, en seint held ég aš hann verši skörungur į forsetastóli, enda sżnist stjórnmįlahiršin ķ landinu hęstįnęgš meš hann - öfugt viš forverann.

Žau orš sem forsetinn hefur lįtiš falla um Landsdóm eru įreišanlega frišandi fyrir mörg óróleg hjörtu ķ efstu deild, enda sjįlfsagt ķ og meš til žess sögš. Ljśfir menn kunna žvķ best aš vera vinsęlir og haga oršum sķnum vafalaust meš tilliti til žess, en stundum getur sś tilhneiging oršiš į kostnaš viršingar og žį er verr af staš fariš en heima setiš !

 

Og žaš aš vera aš sleikja sig upp viš stjórnmįlahiršina žykir mér ekki til žess falliš aš auka trś manna į žaš aš nśverandi forseti verši sį öryggisventill gegn hugsanlegum yfirgangi frį žeim söfnuši sem hann ętti aš vera !

 

Ég lķt svo į aš žaš sé full įstęša til aš hafa ķ löggjöf žessa lands įkvęši um įbyrgš stjórnmįlamanna eins og annarra ķ samfélaginu.

Eša eigum viš aš vera meš įbyrgšarlaust liš ķ valdaforustu fyrir žessari žjóš, fólk sem hendir kannski fjöreggi okkar fram og aftur ķ fullkomnu kęruleysi, ķ trausti žess aš žaš sé yfir öll lög hafiš og žurfi žvķ aldrei aš gjalda glópsku sinnar ?

 

 

 

 


Fjįrglęframennska samtķmans !

Sś var tķšin aš menn höfšu žaš mikiš til į hreinu hvar skildi į milli heišarlegs framferšis og óheišarlegs. Sišleg višmiš voru mun skżrari og menn vissu klįrlega aš žeim leyfšist ekki allt. Arfleifšin frį fyrri kynslóšum var ekki slęm žvķ fólk hér įšur fyrr var aš stęrstum hluta žekkt af trśmennsku og rįšvendni.

 

Heimsstyrjaldirnar, einkum žó sś sķšari, bįru meš sér breytingar į žvķ gildismati sem įšur réši aš mestu leyti ķ žessu landi. Menn lęršu nżja siši ķ Bretavinnunni, žeir lęršu aš vera į kaupi įn žess aš vinna. Žeir lęršu aš sofa fram į skóflurnar, žeir lęršu ķ stuttu mįli sagt aš svķkjast um. Žeir kynntust žvķ aš hęgt vęri aš žéna drjśga peninga meš žvķ aš beita svikum og óheišarleika. Og žaš veršur aš segjast eins og satt er, aš sumir voru ótrślega fljótir aš tileinka sér hinar nżju tekjuöflunarleišir !

 

Sķšan hafa nįnast allar įr ķ žessum efnum runniš aš sama ósi hérlendis sem og vķšar. Hugarfar stórs hluta žjóšarinnar viršist snśast um žaš eitt aš komast yfir peninga og helst sem mest af žeim og ašferširnar skipta ekki mįli. Allflestir vita aš heišarleg vinna gerir engan rķkan į Ķslandi og žvķ žarf aš leita annarra leiša til aš aušgast. Sišagildislękkun strķšsįranna seinni situr fast ķ mörgum – nśoršiš ķ žrišja liš, enda er vķša til stašar ęttaraušur sem į upphaf sitt ķ žeim tķma og ekki meš sem bestum formerkjum.

 

Rķkidęmi į Ķslandi er žvķ samkvęmt framansögšu hreint ekki til komiš vegna žess aš aušmenn hafi veriš einhverjar fyrirmyndir ķ frómleika og fornum dyggšum. Žeir voru miklu heldur menn sem gripu tękifęrin žegar žau gįfust og létu ekki sišabošskap lišinna kynslóša standa žar ķ vegi. Slķkir menn létu stundum hafa eftir sér į gamals aldri, aš žeir hefšu skiliš kall nżrra tķma. Žaš eru oft notuš fögur orš yfir flįa vegferš og žannig tölušu sumir sķšar sem lęršu fyrst aš svķkja į strķšsįrunum seinni, sofandi fram į skóflurnar ķ Bretavinnunni !

 

Ķ dag viršumst viš bśa viš mżgrśt af svona mönnum, mönnum sem virša engin sišagildi, mönnum sem eru tilbśnir aš svķkja, ljśga og selja allt į blekkingarfullum Jśdasarprķsum. Sumir eru sżnilega oršnir forrķkir fyrir žrķtugt og žaš veršur enginn af žvķ aš stunda heišarlega vinnu ķ opnu dagsljósi !

 

Og įhęttusęknin og fjįrglęframennskan ķ samtķmanum teygir sig nśoršiš um allt žjóšfélagskerfiš og alltaf žegar illa fer – sem gerist nś ęši oft į einn veg eša annan – er žjóšin lįtin borga syndagjöldin !

Sjįlft rķkiskerfiš er nefnilega löngu oršiš žannig aš žaš getur varla nokkur heišarlegur mašur boriš viršingu fyrir žvķ lengur. Žaš sżnist oršiš gróiš ķ spilltum hįttum žar sem gjörningar lögleysu og yfirgangs eru višhafšir į hverju stofnana strįi gagnvart almannahagsmunum. Hvarvetna ķ kerfinu viršast fyrir hendi innmśruš skįlkaskjól og klķkusamfélög sérhagsmuna sem sjśga ķ sig žaš sem ętti framar öllu aš vera lķfssafi žjóšarinnar sjįlfrar. Og žaš er vandlega séš um aš aušlindagęši og annar įvinningur af žjóšlegum eignum skili sér annaš en til almenningsžarfa !

 

Og frjįlshyggjuliš Mammons viršist jafnan vilja aušvelda allt ašgengi fólks aš vķmugjöfum og hverskonar deyfandi įvanaferli sem blekkir og bindur fólk og sviptir žaš sjįlfręši hugsunar og viljafestu. Sś sérhagsmunaklķka telur lķklega aš meš slķku verši aušveldara aš blekkja og nķšast į hagsmunum almennings og takmarka sżn fólks į eigin réttindi ķ samfélaginu !

 

Og žaš skal haft ķ huga aš alisvķn rķkiskerfisins eru aš miklu leyti ręktuš upp į sama svķnabśinu og koma žašan sem į fęribandi inn ķ kerfiš. Viš höfum nefnilega ķ žessu landi hlišstęšu Republikana-flokksins bandarķska, sérhagsmunavęddan varšflokk aušvaldsins, skuggaklķku sem hefur į sama hįtt andstyggšina eina ķ heilabśi sķnu og ógeš sišleysunnar ķ hjartastaš !

 

Fjįrglęframennska viršist stunduš nś til dags nįnast eins og ķžróttagrein į stórkapķtalķsku höfušborgar-svęšinu og į landsbyggšinni viršast lķka margir oršnir opnir fyrir žvķ aš lęra til fagsins sem felst ķ žvķ aš tileinka sér aš snišganga allt sem sišlegt er ef peningalegur gróši er annarsvegar. Enn sem fyrr sannast žaš sem skrifaš stendur, aš įgirndin er rót alls ills !

 

“ Mikill er andskotinn “ var einu sinni sagt og vķst er aš ķ žeim hópi manna sem stundar fjįrglęframennsku er andskotinn mikill, enda er hann ķ lķki Mammons ęšsta goš žeirra sem meta allt til veršs – žar į mešal eigin sįlarheill !

 

Megi žjóšin rata aftur inn į gömlu göturnar žar sem sannleikur og rįšvendni eru ljósin sem leiša og myrkravķti villurįfandi sauša er vķšs fjarri !

 

 

 


Nokkur orš um Viršingu og Réttlęti !

 

Hiš ķslenska mannfélag hefur bešiš mikiš tjón į sķšustu įrum vegna sérdręgni manna og hömlulausrar eigingirni og peningagręšgi. Hin almenna velferš sem menn töldu sig vera aš byggja upp hér į įrum įšur er ekki lengur markmiš ķ sjįlfu sér.

Raunar hefur almenn velferš veriš į nišurleiš hér mörg undanfarin įr enda fįtękt farin aš hefja innreiš sķna ķ žjóšfélag okkar aftur af mannavöldum - svo illt og bölvaš sem žaš er !

 

Hugsjónir hafa horfiš fyrir stöšugri įsókn efnishyggju og margir seilast langt til aš aušga sjįlfa sig, enda segir eigingjarn tķšarandinn aš žaš sé mįl mįlanna aš fita sig į annarra kostnaš. Jafnvel fólk sem hefur byrjaš feril sinn ķ krossferš gegn spillingu sest nś sjįlft aš ķ spillingardķkinu og viršist samt ekki hafa hugmynd um hvar žaš er statt. Svo samdauna hefur žaš oršiš višbjóšnum sem žaš ętlaši aš uppręta, aš žaš skynjar hann ekki lengur !

 

En samt er barįttunni fyrir heilbrigšara og réttlįtara samfélagi haldiš įfram og žó aš żmsir svķki og bregšist veršur žaš ašeins til aš stappa stįlinu ķ žį sem heilir eru til oršs og ęšis og vilja ekki nķšast į neinu žvķ sem žeim er trśaš til.

Mešal žess sem slķkt fólk berst fyrir er aš žaš rķki viršing og réttlęti ķ öllum samskiptum. Žaš er afar žżšingarmikiš atriši varšandi žaš aš skapa traust - aš virša heilbrigš gildi og sżna ķ öllu stušning viš réttlįtar lausnir ķ mįlum !

 

Verkalżšshreyfingin hefur innan sinna vébanda samtök sem ganga undir félagsheiti sem skammstafaš er VR. Oft er talaš ķ žvķ sambandi um gildi Viršingar og Réttlętis og žaš er sannarlega ekki į hvers manns fęri aš standa undir stefnu sem hefur slķkt aš markmiši. Žį žarf aš vanda til verka og vera trśr og sannur !

 

En žegar forustumenn ķ verkalżšssamtökum eru komnir svo djśpt nišur ķ spillingardķkiš, aš žeir telja sig žurfa aš hafa margföld laun mišaš viš almenna félagsmenn, žį eiga žeir aš hętta. Žį eru žeir ekki lengur hęfir til žjónustu og gręšgi žeirra oršin slķk aš žeir eru farnir aš eitra śt frį sér. Žį vita žeir greinilega ekki lengur hvaš Viršing og Réttlęti er. Žį er framgangan sżnilega oršin sżkt af žveröfugu hugarfari sem viršist öllu heldur taka miš af Villuferli og Rangindum !

 

Ofurlaun eiga engan rétt į sér ķ okkar samfélagi og aušvitaš sķst af öllu ķ verkalżšshreyfingunni sem į aš vera barįttuarmur okkar eigin réttindagęslu. En žar er lķka fólk sem hefur villst af götunni til Viršingar og Réttlętis vegna eigin gręšgi. Žaš er sįrt til žess aš vita aš fólk skuli telja sér trś um aš žaš sé aš starfa ķ žjónustu venjulegs launafólks, og žaš af fullum heilindum, žegar launakjör žess eru oršin himinhį og žaš telur sig samt vinna ęrlega fyrir hverri krónu !

 

Viš žurfum aš koma žeim śr valdastöšum innan verkalżšshreyfingarinnar sem žar sitja į fölskum forsendum. Viš žurfum aš losa okkur viš alla ślfana ķ saušargervinu, alla svikarana sem žar hafa hreišraš um sig og gengiš til lišs viš žį sem aršręna fólkiš ķ landinu, alla žį sem eyšileggja Viršinguna og brjóta į Réttlętinu !

 

Viš žurfum aš veita nżjum mönnum tękifęri, mönnum sem hafa sżnt aš žeir vilja berjast gegn öllu žvķ sem óhreint er, žar meš tališ gjörspilltum gróšaklķkum og svķviršilegu lķfeyrissjóšakerfinu sem deilir og drottnar meš fé fólksins aš vopni og er löngu oršiš aš ófreskju aušvalds og spillingarvišbjóšs ķ žessu landi. Žar vantar nś ekki ofurlaunin !

 

Sżnum ķ öllum tilfellum aš viš styšjum ekki spillt fólk til forustustarfa. Höfum kjark til aš segja meiningu okkar og leggjum fram okkar skerf til žess aš bęta samfélagiš okkar og hefja aftur sókn aš žjóšarvelferš og eflingu heildarhags meš Viršingu og Réttlęti aš leišarljósi !

 

 

 

 


Veršlaunafįriš !

Eitt af žvķ sem er afskaplega dęmigert fyrir taumlausan nśtķmann er hin yfirboršskennda og nįnast allsrįšandi egofżsn fólks į svo til öllum svišum, sem snżst ķ langflestum tilfellum um tóman hégóma. Fjölmargt fólk viršist svo upptekiš af žvķ sem žaš er aš gera hverju sinni aš ekkert annaš kemst aš og allt annaš sżnist einskisvirši ķ augum žess. Samfélagiš viršist allt oršiš undirlagt af einhverjum persónulegum eylöndum sem stjórnast hvert og eitt af žvķ aš įlķta sig allt aš žvķ nafla alheimsins !

 

Žessi allt um lykjandi afburšamennska eigin lķfssżnar kallar aušvitaš į andsvör frį mešvirkum tķšaranda og žau felast mešal annars ķ žvķ aš sķ og ę er veriš aš veita fólki af žessu tagi einhver veršlaun. Forsetinn er notašur ótępilega til žess aš afhenda slķk veršlaun žvķ matarmeira žykir aš taka viš žeim śr hans höndum.

Svo eru allskyns samtök - oftast kennd viš menningu og mannauš - aš śtdeila veršlaunum og višurkenningum ķ allar įttir. Mašur skilur eiginlega ekki hvernig stendur į öllum vandamįlum žjóšfélagsins žegar fyrir liggur aš svona gķfurleg veršlaunahęfni er alls stašar sögš til stašar !

 

Hįskólarnir dęla śt fólki sem komiš er meš allskonar grįšur sem eiga aš vera algildur męlikvarši į hęfni viškomandi til starfs og dįša. Fólk viš nįm ķ ęšstu menntastofnunum skrifar ķ žśsundatali meistararitgeršir um tiltekin višfangsefni og fęr menntagrįšur og manngildis-stimplun ķ samręmi viš žaš.

Allt ętti žetta aušvitaš aš virka sem bein įvķsun į farsęld samfélagsins, sem fęr žį aš njóta starfskrafta allra žessara gildismiklu grįšumeistara, en nišurstašan viršist ekki fylgja vęntingum og ę erfišara viršist afburšafólkinu ganga viš žaš verkefni aš stżra samfélagsmįlunum til heillarķkra og góšra lausna. Hvernig skyldi annars standa į žvķ ?

 

Fyrr į tķmum voru menn lķka aš stunda hįskólanįm og žeir skrifušu lęršar ritgeršir um višfangsefnin og fengu margir gott orš fyrir žekkingu og vitsmuni, en ekki voru žó ritgeršir žess tķma allar sjįlfkrafa sagšar meistararitgeršir. Mat eftirtķmans sį um aš śrskurša slķkt ef žurfa žótti og mun žaš vafalķtiš meira ķ takt viš ešlilega dómgreind en ótķmabęr sżndaržörfin ķ žessum efnum nś til dags.

 

Einhvernveginn lęšist aš manni sį grunur aš menntun ķ dag sé komin meš ólķkt meira holhljóš tómarśmsins en žekktist įšur og žvķ sé umbśšum hennar flaggaš meira en fyrr. Žvķ meiri umbśšir, žvķ minni kjarni !

Žaš sem įšur hét ritgerš heitir nś meistararitgerš og eftir 10-15 įr meš sama įframhaldi mun lķklega enginn nįmsmašur į hįskólastigi skrifa annaš en stórmeistararitgerš !

 

Hvaš skyldi nś vera gert viš allar žessar žśsundir meistararitgerša, sem eru vęntanlega fullar af samžjöppušu mannviti, og hver skyldi įvinningur mannfélagsins hafa oršiš - svona eftir į séš - af menntun allra hinna grįšum prżddu ritgeršarsmiša ?

 

Ég óttast aš uppskeran sé lķtil og ķ engu samręmi viš žaš sem reynt er aš telja fólki trś um. Lęrdómstitlar fólks ķ nśtķmanum eru oršnir legio aš tölu en velferš samfélagsins hefur ekki aukist aš sama skapi en sérgęskan hinsvegar margfaldast !

 

Ķ nśtķmanum viršist fólk mennta sig fyrst og fremst til aš hafa žaš gott. Žar ręšur egofżsnin för. Ķ fęstum tilvikum viršist žar einhver hugsjón aš baki. Fólk vill fį hįtt kaup fyrir aš sżsla ķ ró viš pappķra og įvinningur samfélagsins af slķku sżsli er aš žvķ er viršist algert aukaatriši. Lęrdómsgrįšan ein į aš tryggja kjörin hvort sem hśn skilar einhverju til gagns og gęša eša ekki !

 

Og til žess aš öllu sé haldiš til skila į Hégómastöšum og hiš śtvalda liš finni aš žaš sé virt og metiš eins og žaš ętlast til, er żmislegt lagt til meš žvķ af hįlfu grįšukerfisins og žį er nįttśrulega komiš aš veršlaunum og višurkenningum. Svo er tįlžörfinni til hįmarks uppfyllingar sett žaš höfušhégóma-fyrirbęri sem heitir Fįlkaorša, til žess aš tryggja aš sumir ķ sérflokki fįi jafnan fullvissu-stimpil į eigiš įgęti. Og enn og aftur er žį forsetinn notašur til aš gera gjörninginn frambęrilegri !

 

Allt er žetta aušvitaš bölvašur hégómi og innihaldslaus sżndarmennska og sķst til žess falliš aš gera samfélagiš manneskjulegra og jafnréttisbetra. Miklu fremur er žarna unniš aš ašgreiningu fólks og eins og ašalsréttindin voru notuš ķ gamla daga er menntunarstigiš nś notaš til aš auka hroka og sérgęsku žeirra sem telja sig öšrum fremri !

Žaš er meš ólķkindum hvaš mannskepnan er ķ rauninni sjįlfhverf og sjįlfselsk og žar viršist fįtt geta bętt śr og eitt er vķst aš žaš hefur sannast įžreifanlega ķ oföldum nśtķmanum aš ekki virkar žaš sem kallaš er hęrra menntunarstig til neinna mannfélagsbóta, heldur eykst sérgęskan sem žvķ nemur, jafnt hjį konum sem körlum !

 

Eitt af žvķ sem sagt er merkja sķšustu tķma er aš menn séu alltaf aš veršlauna hver annan. Og vķst er žaš svo aš veršlaunagripir eru oršnir svo aš magni til ķ nśtķmanum aš sumir žekktir keppnismenn hafa jafnvel byggt hśs yfir drasliš sitt og hugsa sér lķklega aš sitja žar ķ sęlli egóvķmu lišinna dżršardaga sķšarmeir.

En svo fer žetta dótarķ aušvitaš aš mestu ķ ruslatunnurnar žegar žeir eru daušir. Pétur Salómonsson fann jafnvel riddarakross Fįlkaoršunnar į öskuhaugunum hér įšur fyrr og sést best į žvķ hvar hégóminn lendir aš lokum !

 

Mašurinn er ekkert įn Skapara sķns. Hann getur hreykt sér ķ sjįlfumgleši ķ einhvern afmarkašan tķma en svo fer honum óhjįkvęmilega aš hrörna. Allt er hverfult ķ žessum heimi og ekki sķst hégóminn. Og mannsęvin er ekki löng, jafnvel ekki žegar best lętur. Žaš kemur aš žvķ aš silfuržrįšurinn slitnar og gullskįlin brotnar, skjólan mölvast viš lindina og hjóliš brotnar viš brunninn. Og hvaš tekur viš eftir žaš ?

 

Žaš veit svo sem enginn lifandi mašur, en eitt tel ég aš fullvķst sé - aš žeir sem hafa allt sitt lķf hér į jörš keppt eftir vindi, fįnżtum hlutum og tómum hégóma, žurfa ekki aš ķmynda sér aš žeir komist ķ žęr ašstęšur aš eyša öšru tilverustigi ķ hlišstętt veršlaunafįr vit-leysunnar og žeir geršu hér !

 

 

 

 

 

 

 


Hin skjalfestu skuršgoš !

 

 

Margt sem ķ upphafi var gert og hugsaš til skamms tķma vegna naušsynjar yfirstandandi atburšarįsar, hefur oft veriš sett į stall og fljótlega oršiš aš einhverju įtrśnašarefni sem enginn mį hagga viš. Tilbeišsla į slķkum hlutum er hinsvegar alveg jafn frįleit og öll manndżrkun yfirleitt. Mešal slķkra įtrśnašarefna sem hér mętti nefna, mį til dęmis tilgreina Magna Carta Englands og hina marglofušu og margtilvitnušu sjįlfstęšis-yfirlżsingu Bandarķkjanna !

 

Aušvitaš voru žetta og eru ófullkomin plögg, gerš viš allt ašra žjóšfélagsgerš en nś er til stašar og taka ekki ķ neinu til fjölmargra žįtta sem nś žurfa skilgreiningar viš. En žessi börn sķns tķma eru komin į stall hjį bżsna mörgum !

Žó mį segja aš mörg įkvęši sem žar eru skrįš varšandi mannlegt frelsi eigi aš vera ķ fullu gildi um alla framtķš, en žaš gętu žau aušvitaš lķka veriš ķ endurnżjušum śtgįfum og enn fyllri geršum af samfélags-sįttmįla byggšum į sama gildismati !

 

Konungar Englands reyndu meš żmsum hętti lengi vel aš snišganga įkvęši Magna Carta, enda var hinn einskisnżti žįverandi konungur landsins John Lackland neyddur til aš undirrita gjörninginn og tórši reyndar stutt eftir žaš. Aš lokum leiddi andstaša konungsvaldsins viš tryggingu almennra žegnréttinda til borgarastyrjaldar, sem lauk til allrar hamingju meš sigri žingsins gegn konungi.

Žį fékk enska žjóšin gulliš tękifęri til aš stofna lżšveldi til frambśšar og losa sig viš kostnašarsamt og uppįžrengjandi konungsvald, en menn skorti kjark og getu til aš stķga svo stórt skref. Aftur var mįlum hleypt ķ sama fariš og hlašiš įfram undir konungsvald og sérréttindi. Žaš var mikiš ógęfuspor og einkum meš hlišsjón af almennum hagsmunum venjulegra žjóšaržegna !

 

Sķšan hafa Bretar setiš uppi meš sitt yfirboršskennda og hlęgilega titlatogskerfi žó žeir lofsyngi ķ orši kvešnu Magna Carta samtķmis. Žaš er löngu oršin žeim inngróin fylgja aš sleikja sig upp viš konungsvald og ašalshirš hvaš sem Magna Carta lķšur. Sumir geta sżnilega oršiš bżsna leiknir ķ žvķ aš žjóna til tveggja meginpóla sem ķ raun og veru eru žó andstęšir aš öllu inntaki !

 

Sjįlfstęšisyfirlżsing Bandarķkjanna var upphaflega samžykkt sem nokkurskonar fyrstaskrefs sameiningar-plagg žeirra ķbśa Noršur Amerķku sem gįtu ekki lengur unaš breskum yfirrįšum. Žaš var aldrei meiningin į žeim tķma aš žetta plagg yrši hįheilagt og sett į stall um aldur og ęvi. Reyndar var amerķska byltingin alls ekki eins glęsilegt fyrirbęri og sumir hafa alltaf viljaš halda fram !

Efnameiri borgarar hrundu henni af staš til aš žurfa ekki aš borga móšurlandinu skatt. Allt snerist aušvitaš um peninga eins og jafnan ķ “konungdęmi kapitalismans !”

 

Hin uppskrśfaša sjįlfstęšisyfirlżsing sem rituš var af Thomas Jefferson, manni sem var nś ekki alveg sjįlfum sér samkvęmur varšandi mannlegt frelsi, hefši aušvitaš įtt aš taka sķnum textabreytingum ķ įranna rįs og uppfęrast meš ešlilegum hętti. En hśn var fljótlega oršin svo heilög aš žaš mįtti ekki hrófla viš henni. Žaš komu bara af og til lögbundnir višaukar, sem voru žó eiginlega eins og ómerkilegir sneplar samanboriš viš hiš gullna letur hins ofurdżrkaša Jeffersons !

 

Žegar Franklin D. Roosevelt tókst į viš Hęstarétt Bandarķkjanna, sem hafši dęmt żmis įkvęši New Deal stefnunnar andstęš sjįlfstęšisyfirlżsingunni, sagši hann um dómarana sem vissulega voru margir hverjir komnir til įra sinna: “ Žeir lifa enn į tķmum hestvagnanna !”

Og bandarķska žjóšin hefur lifaš og lifir enn ķ sjįlfstęšisyfirlżsingarvķmu frį tķmum hestvagnanna. Žaš breytir engu žótt stjórnvöld žeirra séu löngu bśin aš fótum troša flest žaš sem ķ yfirlżsingunni stendur og einkum žaš sem viškemur mannlegu frelsi.

En flestir Bandarķkjamenn sjį sjįlfstęšisyfirlżsinguna ķ rómantķskri stjörnubirtu žrįtt fyrir žaš !

 

En ķ hverju skyldi heimsvaldasinnaš ofurveldi svo sem eiga samleiš meš frelsi manna ? Höfušrķki kapitalismans fęr aušvitaš ekki stašist ef žaš į aš virša mannlegt frelsi og žaš śt um allan heim. Blóšsugur žurfa blóš og mikiš af žvķ !

En sjįlfstęšisyfirlżsingin er dżrkuš og tilbešin af Bandarķkjamönnum žó mannlegt frelsi sé og geti veriš vķšsfjarri. Hver myndi til dęmis velja sér viljugur žaš hlutskipti - jafnvel nś į tķmum - aš vera blökkumašur ķ Jśessei ? Og gleymum žvķ ekki aš žaš er įriš 2017 og sjįlfstęšisyfirlżsingin er frį 1776 !

 

Hvernig var tekiš į mannlegu frelsi ķ Bandarķkjunum žegar mikill meirihluti ķbśa Sušurrķkjanna mįtti ekki ķ nafni eigin frelsis segja skiliš viš rķkjasambandiš ? Žaš kostaši žónokkuš yfir 600.000 mannslķf aš neyša Sušurrķkjamenn inn ķ sambandiš aftur og eftir žaš 12 įra hömlulausan yfirgang Noršurrķkjanna. Hin sigrušu Sušurrķki uršu žannig raunverulega fyrsta nżlenda Bandarķkjanna !

Žar komst hiš bandarķska stjórnvald fyrst verulega į bragšiš meš kśgun og aršrįn og brįtt var žaš fariš aš leika sama yfirgangshlutverkiš gagnvart öšrum žjóšum sem Bretar léku gagnvart žeim 1776 !

Sķšan hafa rįšamenn ķ Washington tekiš svo miklu įstfóstri viš žetta alręmda įgangshlutverk aš žeir hafa veriš aš leika žaš sķšan og žaš um veröld alla !

 

Žaš er svo sem ekkert nżtt aš stórveldi hegši sér žannig, en Bandarķkjamenn eru hinsvegar svo miklir hręsnarar aš žeir slį öllum viš. Alltaf eru žeir góšu gęjarnir, alltaf eru žeir aš siša ašra til og ekki sķst ķ sambandi viš mannlegt frelsi.

Žeir leyfa sér allt og žegar žeir gera hlutina er žaš allt ķ lagi, en ef aš ašrir gera žaš sama er žaš rangt og óverjandi. Ef žeir reisa veggi milli manna er žaš bara öryggismįl žeirra og kemur engum öšrum viš !

 

Viš žekkjum žaš aš nśtķminn tileinkar sér allskonar idol, menn eru dżrkašir og talaš um stjörnur og nś ķ seinni tķš um ofurstjörnur. En žaš į hvorki aš dżrka skeikula menn eša mannanna verk. Hver verša lķka oftast aš lokum örlög žeirra einstaklinga sem teknir eru ķ gušatölu og dżrkašir sem slķkir. Žeir fara lķkamlega eša andlega eins og Heródes Agrippa žar sem hann tók viš tilbeišslu lżšsins, - tęrast upp og rotna fyrir tķmann !

 

Öll skuršgoš eru afvegaleišandi andstyggš og hverskyns manndżrkun felur ķ sér vegferš til vondra hluta. Žaš į enginn rétt į tilbeišslu nema Drottinn einn, Skapari himins og jaršar. Viš mennirnir erum hinsvegar alltaf aš tilbišja eitthvaš annaš – į einn eša annan hįtt - ķ mešvitašri eša ómešvitašri uppreisn gegn Almęttinu. Žaš er hęttuleg įvanabundin uppreisn sem žar er aš verki !

 

Sérhver mašur - sem vill huga aš varanlegri velferš sįlar sinnar - žarf aš gera sér grein fyrir žvķ – sjįlfs sķn vegna - hver sķšastur gengur fram į foldu og hjį hverjum allt dómsvald veršur um sķšir !

 

 

 

 

 

 

 

 


Austurrķski öskurapinn !

 

Žaš lķšur aš žeim tķma aš allir žeir sem upplifšu hryllinginn ķ kringum Žrišja rķkiš og nazismann ķ Žżskalandi verši horfnir śr heimi. Žegar fórnarlömb og vitni verša ekki lengur til stašar aukast fęrin til žess aš umskrifa söguna og bylta stašreyndum !

 

Žaš žarf enginn aš efast um aš vilji til slķks er vķša fyrir hendi og til eru vķst jafnvel menn sem eiga aš heita sagnfręšingar sem neita žvķ aš helförin hafi įtt sér staš.

Mannkynssagan er undarlegt fyrirbęri og žar hafa margir einstaklingar veriš uppfęršir svo aš gildi ķ sögulegri tślkun eftirtķmans aš flestum samtķšarmönnum žeirra myndi blöskra ef žeir sęju hvernig fariš vęri meš sannleikann ķ žeim efnum !

 

Viš vitum aš fjölmargir einvaldar hafa hlotiš auknefniš “ hinn mikli “ žó aš žeir hafi veriš žjóšum sķnum verstu böšlar og grannžjóšum ekki betri. Tilhneiging margra til aš skrķša fyrir valdi og ekki sķst misbeitingu žess er vissulega sjśklegt fyrirbęri !

 

Žaš er žvķ alveg hęgt aš bśast viš žvķ aš Adolf Hitler, austurrķski öskurapinn sem komst til valda ķ Žżskalandi 1933 illu heilli, muni einhverntķma ķ komandi tķš fį auknefniš “ hinn mikli. Žaš getur svo sem vel veriš aš reistar verši styttur af honum į ónefndum slóšum ķ sišvilltri framtķš og aš fariš verši aš gylla nazistatķmabiliš į flesta lund !

 

En slķkt vęri ašeins stašfesting į žvķ hversu langt mašurinn vęri kominn śt af spori sišmenningarinnar og undirstrika afvegaleišslu žeirrar kynslóšar sem er žar svo langt leidd, aš hśn telur sig sjį hetjuķmynd žar sem skepnuskapur var allsrįšandi !

 

Žaš er žegar ljóst aš margt yngra fólk sem ekki upplifši hörmungar Hitlerstķmans, er fariš aš lesa Mein Kampf eins og sumir lesa Biblķuna, og sżn žess į hryllinginn sem višgekkst į valdatķma nazista viršist oršin fjarri allri dómgreind. Slķkt fólk viršist geta klętt žennan ógnartķma einhverri rómantķskri hulu og sér eitthvaš allt annaš śt śr hlutunum en var ķ raun til stašar.

Aš umsnśa hryllilegum sögulegum stašreyndum ķ eitthvaš sem virkar lašandi, viršist ekki sjaldgęft fyrirbęri mešal fólks sem nęrir meš sér annarleg višhorf og į trślega viš einhver sįlarmein aš strķša.

 

Margt ungt fólk viršist hrifiš af einkennisbśningum nazista og finnast žeir flottir. Žaš hefur jafnvel komiš fram hjį afsprengi kóngafólks. “Mikiš er skraddarans pund” var einu sinni sagt og vķst mun žaš sannmęli. Hefši nazisminn aldrei veriš annaš en žessir bśningar hefši margur dregiš andann léttar į įrunum 1933-1945, en žeir menn sem ķklęddust žessum bśningum voru hinsvegar žannig hugsandi aš žeir hafa einna frekast af öllum mönnum sem lifaš hafa hér į jöršu afklęšst mennskunni !

 

Af hverju er annars svona óskaplega erfitt fyrir manninn aš draga lęrdóm af Sögunni ? Af hverju gera menn sömu mistökin aftur og aftur ? Eru ekki vķtin til aš varast žau og hvaša vķti hafa veriš mönnum verri en nazisminn meš öllu sķnu djöfullega ferli ?

 

Hitlersandinn er ekki daušur, hvorki ķ Žżskalandi né annarsstašar. Alls stašar finnast menn sem eru andlega ķ ętt viš žį manndjöfla sem stjórnušu Žrišja rķkinu og vęru tilbśnir aš žjóna slķku valdi ef žaš risi upp į nż. Mannkyniš hefur ekki sigraš žaš svartnęttisvald žó žaš hafi kostaš tugmilljóna mannslķf į sķnum tķma aš bęgja žvķ frį. Enn eru višlķka ógnir į sveimi og um stöšuna mętti žvķ kveša eftirfarandi stef:

 

Einhver fer eldi um heiminn,

öskrar žar hįtt sem ljón !

Einhver į andasveiminn,

ólmur vill skapa tjón !

Einhver vill alla svķkja,

eiga sér hęstan sess !

Einhver vill rįša og rķkja,

reynandi allt til žess !

 

Óvinur alls sem gott er

ęšir um jaršarsviš.

Veröldin öll žess vott ber,

vantar žar allan friš !

Flest er ķ fari illu,

finnst žaš į hverjum staš.

Mannfólkiš vafiš villu

veltist um sitt į hvaš !

 

 


Eiga Ķslendingar eftir aš verša -

 

Undiržjóš ķ eigin landi ?

 

 

Viš sem teljum okkur vera Ķslendinga ķ eigin landi, erum į margan hįtt aš svķkja žęr skyldur sem žaš leggur okkur į heršar aš eiga žetta land. Viš afrękjum žaš į żmsa vegu og förum illa meš žaš, sveltum dreifšar byggšir uns žęr fara ķ eyši, og sumir tala um aš hagkvęmast sé aš flytja alla landsmenn į sušvesturhorniš. En žį vęrum viš ekki lengur žjóšrķki heldur borgrķki, žegar allir vęru oršnir eyrnamarkašir og klafabundnir sem ķbśar ķ borg óttans !

 

Föšurlandsįst okkar Ķslendinga viršist oršin afskaplega efnishyggjuleg, enda er nįnast allt metiš til veršs nś į dögum. Allt sżnist falt ef nóg er bošiš ķ žaš !

En žaš eru sķgild sannindi aš skyldur og réttindi haldast ķ hendur. Margir tala hįtt ķ dag um réttindi sķn en minnast lķtiš į skyldurnar og viršast telja žęr aukaatriši.

Viš höfum skyldur viš landiš okkar og žurfum aš skila žvķ vel af höndum til komandi kynslóšar sona og dętra !

 

En hversvegna vex svo mörgum žaš ķ augum ķ dag aš žurfa aš taka til hendi ? Er žaš ekki vegna žess aš andavald eyšingar og efnishyggju żtir ķ sķfellu undir sjįlfselsku og eigingirni nśtķmafólks og dregur žaš ķ öfugsnśna villuför į lķfsleišinni ?

 

Margar jaršir fara ķ eyši vegna žess aš fólk nennir ekki lengur aš standa ķ bśskap, sumir segja fullum fetum aš žaš sé allt of erfitt. En hvernig var žaš hér įšur fyrr og hvenęr hefur bśskapur į Ķslandi veriš undanžeginn erfiši ?

 

Hvar vęrum viš Ķslendingar nśtķmans staddir, ef fyrri kynslóšir hefšu gefist upp į aš bśa ķ landinu, sagt žaš vera allt of erfitt og žaš borgaši sig ekki aš standa ķ žvķ ? Vęrum viš žį kannski raulandi raunastef allra landleysingja sem śrkynjašir afkomendur nišursetninga einhversstašar į Jótlandsheišum ?

 

Žaš er jafnvel sagt aš fólk sem eigi jaršir sem njóta laxveišihlunninda treysti sér ekki til aš bśa lengur. Bśskapur bjóši ekki upp į neitt nema basl og erfiši. Fólk selur auškżfingum ķ Reykjavķk eša śtlendingum jaršir sķnar og hverfur frį öllu, flytur į mölina meš žį draumsżn ķ farteskinu aš gera ekki neitt. Žaš er vķst žaš eina sem reynist žeim sem žannig hugsa ekki of erfitt !

 

Markmiš margra viršist žannig vera aš eignast peninga svo žeir žurfi ekki aš hafa neitt fyrir brauši sķnu, žurfi ekki aš vinna neitt.

Žessvegna eru ęttarjaršir lķklega seldar vķtt og breitt śt um landiš og hlaupist frį arfi kynslóšanna til aš hafa žaš gott og notalegt – įn erfišis - og žį aušvitaš ķ óšažéttbżlinu fyrir sunnan !

 

Žaš er stašreynd žekkt og sönn,

žrįtt um leišir grónar,

aš lķf sem svipt er allri önn

ómennskunni žjónar !

 

Teljum viš okkur nśoršiš Ķslendinga upp į žessa meiningu ? Er landiš okkar bara eitthvaš sem viš žurfum aš geta selt og fengiš fé fyrir ? Og hverjir koma žį til meš aš erfa landiš ef viš seljum žaš frį okkur fyrir jafngildi žrjįtķu silfurpeninga og lįtum žaš falla ķ vaxandi nišurnķšslu og órękt ?

 

Skyldu žaš ekki verša žeir sem taka įstfóstri viš landiš, žeir sem koma til meš aš elska žaš eins og žaš er og svķkja ekki skyldurnar viš žaš og yfirgefa žaš ekki ? Žannig fólk getur komiš frį żmsum löndum og sest aš hér – og ef žaš kżs aš verša hér betri Ķslendingar en viš viršumst oršnir ķ seinni tķš, žį er ekkert viš žvķ aš segja. Žeir erfa landiš sem eiga žaš skiliš !

 

Og hver veršur žį eignarrétturinn į landinu eftir svo sem 50 įr ? Hverjir munu žį rįša hér og stjórna ? Örugglega ekki žeir sem hafa selt allt frį sér, ęruna og ömmu sķna, hafa sķšan eytt sķnum meinta söluįgóša ķ skammtķma bżlķfi og skilja svo nišjum sķnum ekkert eftir til aš byggja į til framtķšar !

 

Verša žį kannski slķkir menn - sem telja sig Ķslendinga ķ žrķtugasta liš, - oršnir mestu aumingjarnir ķ landinu, talandi dęmi um žį sem gįtu ekki og nenntu ekki aš ganga götuna til góšs og gloprušu öllu śt śr höndum sér vegna gręšgi, ómennsku, leti og śrkynjunar ?

Žaš skyldi žó aldrei fara svo ?

 


“Maturinn er til !”


Ķ auglżsingu kringum sķšustu jól og įramót mįtti heyra žessa setningu og var hśn sögš ein sś fegursta sem viš ęttum ķ okkar mįli. Og ég fór aš hugsa śt ķ žį stašhęfingu. Žaš er lķklega alls ekki śt ķ blįinn aš halda henni fram.

Vķša er žaš nefnilega svo aš matur er ekki til. Og ķ eina tķš dugši ekki aš segja slķkt hérlendis. Ķ žį daga fóru margir svangir aš sofa į Ķslandi !

 

En nś snżst lķfsbarįtta meginhluta Ķslendinga ekki lengur um aš męta frumžörfunum, žaš eru komnar svo margar ašrar žarfir til sögunnar og žvķ mišur eru žęr flestar ekkert annaš en ómerkilegar gervižarfir, pumpašar upp af gręšgi žess sjįlfs sem aldrei fęr nóg og vill stöšugt meira !

Žaš er sem betur fer nógur matur til ķ landinu, en skömm aš žvķ hvernig oft er fariš meš hann. Žar žarf mikiš um aš bęta žvķ žaš er synd aš fara illa meš mat !

 

En sumir hugsa afskaplega lķtiš śt ķ žaš hvaš nįunganum lķšur og viršast lifa algerlega sjįlfum sér ķ upphafinni eigingirni. Gamall lęknir sagši ķ vištali um 1990 aš peningagręšgi Ķslendinga vęri oršin svo langt śr hófi aš hśn vęri aš nįlgast žaš aš verša sjśkdómur. Og vķst er aš ekki hefur žaš batnaš sķšan !

Fullyrt er aš fįtękt fari nś vaxandi į Ķslandi vegna verulega aukinnar misskiptingar og ekki er erfitt aš sjį hvaša afl grefur gjįna ķ žeim efnum !

 

Viš vitum lķka aš hungursneyš į sér vķša staš ķ heiminum. Žaš verša žurrkatķmabil og uppskerubrestir og allskyns hörmungar og maturinn er žį ekki til. Verst af öllu eru žó strķšin, sem eru af mannavöldum, žar sem einhverjir vilja drżgja sinn hluta til lķfsgęša meš hlķfšarlausu ofbeldi og drįpum.

En hvaš gerist žegar hungursneyš er ķ gangi einhversstašar, til dęmis ķ Afrķku ?

 

Jś, mešal annars žaš aš pįfinn ķ Róm kemur fram į svalirnar sķnar og bišur almenning um aš gefa. Hann sem situr į žvķ sem kallast ómetanlegir fjįrsjóšir bišur venjulegt fólk aš gefa. Ef hann seldi eitt mįlverk ķ eigu pįfagaršs myndi žaš leysa vandann ! Mestu listamenn heims žjónušu undir pįfaveldiš į sķnum tķma įrum saman og veraldlegur aušur ķ fórum žess er lķklega algerlega ómęlanlegur !

 

Einhversstašar stendur “ Safniš yšur ekki auši sem mölur og ryš fęr grandaš !” Og žaš er talaš um aš mannleg gęska safni sér himneskum fjįrsjóšum. Ef menn eigi tvennt af einhverju eigi žeir aš gefa nįunganum annaš. En žaš er ekki hlustaš į hinn biblķulega bošskap ķ žeim efnum og allra sķst af kirkjulegum yfirvöldum.

Žaš er - žvert į móti kristnum meginkenningum - safnaš veraldlegum auši sķ og ę og honum staflaš upp ķ geymslum gróšans, mešal annars ķ ofurskreyttum musterum pįfadómsins ķ Róm !

 

Hvaš myndi mönnum finnast um aš aušmenn heimsins kęmu fram į einhverjar svalir hįhżsa sinna og brżndu almenning til aš gefa til mannśšarmįla, Warren Buffett, Bill Gates og ašrir slķkir ? Žaš yrši lķklega svipur į sumum, en žetta gerir pįfinn reglulega fyrir hönd kirkjudeildar sem er svo veraldlega rķk, aš hśn uppfyllir alla lżsinguna į hinni sérgęskufullu Laodķkeu-kirkju, ein og sér !

 

Fyrir nokkrum įrum var safnaš fé hérlendis fyrir hönd kirkjunnar til aš męta neyš śt ķ heimi. Birtar voru myndir ķ fjölmišlum af žekktu fólki meš söfnunarbauka, į fullu viš aš eltast viš aura almennings, jafnvel į reišhjólum. Og hverjir skyldu žar hafa veriš aš leggja manngęskunni liš ?

Jś, Dorrit Moussajev žįverandi forsetafrś, óhemjurķk forréttindakona, ķ mikilli žörf fyrir hįmarks athygli, Halldór Įsgrķmsson žįverandi rįšherra meš meiru, ekki beint auralaus sjįlfur, og Björgólfur Gušmundsson bankastjóri, žį vašandi ķ peningum, og žvķ sleiktur daglega enda į milli, af öllu hinu aurasjśka menningarhyski landsins !

 

Žessir sérśtvöldu einstaklingar įttu aš virka svo sterkt į venjulegt fólk viš aš safna peningum til góšra verka ? Ég verš nś aš segja aš žessi hręsnisuppstilling hafši alveg žveröfug įhrif į mig. Mér blöskraši sżndarmennskan į bak viš žetta, aš fólk sem ķ raun var žekkt af žvķ aš gefa aldrei neitt, nema žį ķ auglżsingaskyni, vęri fengiš meš žessum hętti, til aš kroppa krónur śt śr launalįgri, alžżšu manna !

En svona er yfirleitt afstašan hjį žeim rķku: “ Gefiš žiš, gefiš žiš, gefiš žiš !”

 

Pįfinn į nógan mat til. Žaš er ekki svelti ķ Vatikaninu, kardinįlarnir fitna og hafa gert žaš um aldir. Žeir ganga um eins og śtblįsnir, raušir loftbelgir. En heimurinn ķ kring męšist ķ mörgu og sveltur stundum heilu hungri !

Og žį kemur hvķtklęddur pįfinn, mašurinn sem kallar sig stašgengil Krists į jöršinni, śt į svalirnar sķnar, og segir viš fólkiš : “ Gefiš žiš !”

 

Hann segir ekki, “ég ętla aš sjį til žess aš kažólska kirkjan eigi įfram allar sķnar ómetanlegu gersemar og haldi įfram aš aušgast og dafna. Žaš er fyrst og fremst mķn skylda !” Nei, hann segir žaš ekki, en sś tjįningarafstaša bżr samt ķ hegšun hans og framferši. Hann gętir aušsins ķ eigin garši eins og hinir aušjöfrarnir og ef einhversstašar er ekki matur til, žį bżšur hann öšrum aš bęta śr žvķ og hrópar śt yfir mannfjöldann į torginu :“ Gefiš žiš !”

 

Žannig er “heimsgęskunni” stjórnaš af žeim sem eiga miklu meira en nóg, af žeim sem vita alltaf aš maturinn er til, af žeim sem safna mešan žeir hvetja ašra til žess aš gefa.

John D. Rockefeller var sagšur hafa lįtiš taka myndir af sér į sķnum tķma viš aš gefa börnum smįaura, mašurinn sem varš aš skipta upp risafyrirtęki sķnu Standard Oil vegna žess aš stęrš žess braut ķ bįga viš hina yfirtaks rśmu bandarķsku aušhringalöggjöf. Og pįfinn ķ Róm situr alltaf botnfastur į sķnum ómęlanlegu, veraldlegu fjįrsjóšum, en hvetur ašra til aš hjįlpa. Forrķkt fólk į Ķslandi er auglżst upp į žeytingi meš söfnunarbauka - allt eru žetta birtingarmyndir sama falska ešlisins, sżndarmennskan ķ fullum gangi !

 

“Maturinn er til “ er vissulega falleg setning og žyrfti svo sannarlega fį aš hljóma ķ hvers manns garši. En vöntunin ķ žeim efnum er fyrst og fremst vegna ómannlegrar gręšgi annarra, žeirra sem éta stöšugt yfir sig, žeirra sem éta stöšugt frį öšrum, žeirra sem gera sig žannig til ešlis og anda, aš žeir eru og hafa veriš öllu mannkyni til skammar allt fram į žennan dag !

 

 


Nęsta sķša »

Höfundur

Rúnar Kristjánsson
Höfundur er húsasmiður og býr á Skagaströnd.

Eldri fęrslur

Mars 2017
S M Ž M F F L
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (30.3.): 0
  • Sl. sólarhring: 11
  • Sl. viku: 565
  • Frį upphafi: 144804

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 369
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband